Poslodavci sami prijave ilegalce da im ne bi dali plaće

ZAGREB – Kako je ispričao jedan radnik podrijetlom iz BiH, javna je tajna da se mnoge tvrtke koriste upravo ilegalnim radnicima koje često, baš kad bi trebali dobiti punu plaću te prijavu boravka i radnog odnosa, policija uhvati u prekršaju, a sud protjera iz Hrvatske

Svakog jutra od 7 do 9 sati na nekoliko lokacija u Zagrebu, među kojima su »najpopularnije« one na autobusnim ugibalištima ispod željezničkih nadvožnjaka na Slavonskoj aveniji te na Vukovarskoj aveniji kod raskrižja sa Savskom, okupljaju se deseci ilegalaca iz Rumunjske, Bugarske, pa i iz Bosne i Hercegovine, koji na crno rade na zagrebačkim gradilištima. Na ugibalištu na Vukovarskoj zatekli smo nekolicinu radnika iz Rumunjske koji slabo govore hrvatski. Kad smo im pristupili, u prvi mah su htjeli pobjeći, no ipak su ostali čekati prijevoz koji ih odvozi na gradilišta da ne bi ostali bez dnevnice. Pritom je jedan od njih trljao prstima, praveći se kako broji novac. To je očito bio jedan od znakova za prepoznavanje, jer je uskoro došao zeleni kombi »VW transporter« zagrebačkih registracija u koji su ušla petorica radnika. Ostali iz skupine mirno su, pušeći, čekali svoj red. Nakon desetak minuta po drugu skupinu ilegalnih građevinskih radnika ponovo je došao kombi, i tako nekoliko puta svakog jutra. Od šutljivih »bauštelaca«, što zbog straha od policije i prijavljivanja, što zbog slabog poznavanja jezika, nismo uspjeli doznati na kojim točno gradilištima rade, kolika im je dnevnica, imaju li osiguran obrok i plaća li im uopće »poslodavac«. No, sudeći po njihovim licima, iako svjesno krše zakon, čini se da su im materijalne prilike bolje nego u zemljama iz kojih dolaze.

Ta je slika Vjesnikovim novinarima samo potvrdila ono o čemu se među hrvatskim građevinskim poduzetnicima šuti, a među stranim radnicima naveliko priča. Naime, kako nam je ispričao jedan radnik podrijetlom iz Bosne, javna je tajna da se mnoge tvrtke koriste upravo ilegalnim radnicima. Te ljude u siromašnim sredinama za novac regrutiraju kojekakvi »poduzetnici«, koji se mogu nazvati i trgovcima ljudima, jer im obećavaju dobro plaćen posao, hranu i smještaj. Međutim, kada dođu u Hrvatsku, smjesti ih se s ostalim ilegalcima koji su prisiljeni raditi bez prijave i ugovora, jer često nemaju novca ni za povratak kući. Neki računaju i na to da će ipak moći nešto zaraditi, jer kod kuće i tako nemaju posla. No, vrlo često, i to nakon mjesec do dva teškog rada, kada bi napokon trebali dobiti punu plaću te obećanu prijavu boravka i radnog odnosa – policija ih pronađe izvan radnog mjesta. Kako tumači Vjesnikov sugovornik, vrlo je vjerojatno da policiji njihov boravak prijavi sam poslodavac. Naime, tada slijedi protjerivanje stranaca, pa im poslodavac »ne mora« platiti rad, jer ne mogu dokazati da su kod njega radili. On smatra da ni policija ne shvaća o čemu je zapravo riječ, nego reagira po službenoj dužnosti. Ima, naravno, poslodavaca i koji plaćaju rad, ali radnike ne prijavljuju. Konkurencija je, kaže, vrlo velika, pa je prava sreća pronaći nekoga tko plaća mjesec za mjesecom. Većina, a to nam je rekao i jedan zagrebački student koji je preko ljeta pokušao naći posao na gradilištu, traže da se »probni rad« od barem mjesec dana odradi – besplatno.

Sudeći po odgovoru iz Policijske uprave Zagrebačke, čini se da su ove i slične situacije, moguće. Naime, kako kažu, člankom 101. stavkom 2. i 3. Zakona o strancima, inspekcijski nadzor nad radom stranaca, kao i donošenje rješenja o zabrani rada i podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, u nadležnosti je Državnog inspektorata. U slučajevima kada nadzor obavljaju nad radom stranaca, policijski službenici sudjeluju samo kao asistencija inspektorima. Ako utvrde da su stranci nezakonito radili na području Hrvatske, te ako su Prekršajnom sudu u Zagrebu odmah nakon zatjecanja podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, policijski službenici obavljaju pravomoćnu zaštitnu mjeru protjerivanja stranaca iz zemlje, ako je ona izrečena. Drugim riječima, policija prati kretanje stranih državljana, ali bez Državnog inspektorata ne zalazi po gradilištima. Inspektorat je, inače, lani zatekao 1218 stranih državljana bez radne dozvole, a u osam mjeseci ove godine 949, i to uglavnom u graditeljstvu.

Nakon što se utvrdi da strani državljani rade bez radne dozvole, kod nadležnoga suda provodi se postupak protiv njih (uglavnom izricanje novčane kazne u iznosu od 300 kuna te zaštitna mjera protjerivanja iz Hrvatske na određeni rok). Protiv poslodavaca koji su počinili prekršaj vodi se prekršajni postupak. Prema podacima sindikata, oko 25 posto prekršaja ode u zastaru, a u vrlo velikom broju slučajeva poslodavci dobiju minimalnu kaznu. Vlada je, podsjećamo, u saborsku proceduru poslala izmjene Zakona o inspektoratu. Usvoje li se te izmjene, u slučaju da se kod njih zateknu ilegalni radnici, poslodavci će ubuduće 60 dana morati staviti ključ u bravu. Inspektor će, naime, imati pravo odmah zabraniti rad i zapečatiti tvrtku. Vanja Majetić Jasminka Filipas Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>