Poticaji za stambenu štednju neće se ukinuti

Da ukidanja poticaja neće biti, tvrde i Ministarstvo financija i stambene štedionice, no ujedno ističu potrebu unapređenja sustava stambene štednje

Ukidanja državnih poticaja za stambenu štednju neće biti. Ministarstvo financija radi na unapređenju sustava stambene štednje i boljem korištenju poticajnih sredstava za tu namjenu, ističe Sanja Bach, glasnogovornica Ministarstva financija koje se, navodi, ne protivi uvođenju sustava međufinanciranja a prethodno će analizirati sustav stambene štednje da bi se vidjelo gdje postoje mogućnosti za njegovo unapređenje i bolje korištenje raspoloživih fondova. Na jesen bi se moglo predložiti moguće izmjene tog sustava radi poboljšanja, a ministarstvo je otvoreno za suradnju sa štedionicama. O ukidanju državnih poticaja za stambenu štednju šuškalo se dosad u javnosti, premda su oni predviđeni trogodišnjom projekcijom proračuna. Ove godine će iz proračuna za stambenu štednju biti isplaćeno osam posto više poticaja nego lani – 273,4 milijuna kuna, 310 milijuna, a tijekom 2007. poticaji su zacrtani na 34,3 posto više novca – 416,4 milijuna kuna.

Europski poučak

— Nikada u Europi, ni u jednoj državi sa sustavom stambene štednje nisu ukinuti državni poticaji, jer bez državnog sustava poticanja, sustav stambene štednje ne može funkcionirati, pa ni u Hrvatskoj neće biti ukinut. Može biti razgovora o mijenjanju sustava, to je očekivano i mi se već pripremamo, ali o ukidanju poticaja ne može biti ni govora – kaže Ivan Ostojić, voditelj Odjela kredita Wüstenrot stambene štedionice, i objašnjava da bi štedionice značajno profitirale i uz smanjenje poticaja kada bi istodobno dobile mogućnost odobravanja kredita za međufinanciranje kao i kredita za stambenu izgradnju. Na okruglom stolu, održanom u HGK u utorak, ni jednom riječju nije bilo govora o ukidanju poticaja, već je spomenuta mogućnost rasprave o visini državnih poticaja koji trenutačno iznose 25 posto od maksimalno 5000 kuna, kazao je Ostojić navodeći da se razgovaralo o smanjenju poticaja sa 25 posto na 20 posto uz moguće povećanje osnovice za poticanje sa 5000 na 6000 kuna. — To je potpuno normalno. Proces smanjivanja državnih poticaja prošle su sve europske zemlje koje ih imaju, nakon što je udio vlasnika ugovora stambene štednje dosegnuo odgovarajući postotak u populaciji a štedionice kapitalno i poslovno ojačale. Maksimalni poticaj u Mađarskoj je 280 eura. U Češkoj je 100 eura, u Slovačkoj 65 eura, s tim da se u tim dvjema zemljama smanjivao nakon što je broj ugovora u populaciji dosegnuo 30 posto, tvrdi Ostojić.

Efikasniji sustav

Iz Prve stambene štedionice priopćavaju da se na okruglom stolu u HGK, među ostalim, govorilo o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i omogućavanju međufinanciranja, što znači da bi štediše prije isteka ugovorenog roka štednje mogli koristiti stambeni kredit. Navedena izmjena zakona bi svakako bila prednost za sve postojeće, ali i buduće štediše stambenih štedionica, poručuju. Da ukidanja državnih poticaja neće biti ističe i Nives Borko iz Raiffeisen stambene štedionice. “No, razgovara se o mogućnosti financiranja pravnih osoba, osobito upravitelja zgrada kako bi se olakšalo održavanje većih stambenih zgrada”. Priča o potrebi mijenjanja sustava stambene štednje stara je više od tri godine, a inicijativa za izmjenama pokrenuta je iz stambenih štedionica. One već dulje vrijeme ukazuju da je Hrvatska jedina država u Europi u kojoj stambene štedionice nemaju zakonsku mogućnost odobravati kredite za izgradnju stambenih jedinica i kredite za međufinanciranje ili predfinanciranje kredita stambene štednje građanima, što je preduvjet da postojeći sustav postane funkcionalan. piše Sanja STAPIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr

Drvene kuće – gradimo.hr

]]>