Potrošači od HEP-a traže povrat dvije milijarde kuna

ZAGREB – Društva za zaštitu potrošača ovih su dana krenula u pravu bitku s mjesečnim paušalom od 19,2 kune koji potrošačima naplaćuje HEP.

Udruga “Dalmatinski potrošač” zatražila je tako od Državnog inspektorata da pokrene prekršajni postupak protiv HEP-a zbog naplaćivanja paušala, a do kraja ovog tjedna bit će pripremljena i kolektivna tužba nekoliko potošača iz Splita koji će na Općinskom sudu u Splitu zatražiti ukidanje istog tog paušala i njegov retroaktivni povrat. Konačno, centrala Društva “Potrošač” u Zagrebu jučer je, kako doznajemo, Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA), koja je nedavno HEP-u odobrila naplatu tzv. netarifnih usluga, poslala pismo u kojem traži da objasni zbog čega je naplata tih usluga odobrena i čime se opravdava. HEP, podsjetimo, unatrag četiri godine, od promjene tarifnog sustava, svakog mjeseca od dva milijuna potrošača naplaćuje, osim potrošenih kilovatsati, i 19,2 kune paušala, odnosno, kako je u HEP-u nazivaju, “mjesečnu naknadu za brojilo”. Iz te se naknade, kako su u nekoliko navrata ponavljali u HEP-u, podmiruju troškovi očitanja brojila, no najviše slanje pismenih obračuna i računa općenito, zatim servisiranje i zamjena brojila te plaće djelatnika na šalterima. Paušal koji svakog potrošača godišnje košta 230 kuna, a na račun kojeg je HEP unatrag četiri godine zaradio oko dvije milijarde kuna, protivan je, prije svega, Zakonu o zaštiti potrošača, ali i Zakonu o obaveznim odnosima, kažu u “Potrošaču”. Prema Zakonu o zaštiti potrošača, naime, izdavanje računa i očitovanje mjernih uređaja ne smije se dodatno naplaćivati, dok se u Zakonu o obveznim odnosima kaže da se platiti mora samo potrošeno, dakle kilovatsati, a troškove “predavanja računa snosi prodavatelj robe ili usluge”. Čini se, međutim, da je tarifni sustav iznad zakona, a kako napominje predsjednik “Dalmatinskog potrošača” Ante Tičić, građani se, bez obzira na naplaćeni paušal, pozivaju da svojim “elektrama” sami dostavljaju stanje brojila.

Nelogično je i da se kroz paušal naplaćuje servisiranje brojila budući da brojila, nakon što ih kućanstvo plati, a HEP ugradi, postaju HEP-ovo vlasništvo. Njihovo održavanje ili zamjena stoga bi, smatra Tičić, trebali biti sastavni dio cijene kilovatsata. Prođe li tužba Splićana na tamošnjem Općinskom sudu, to bi mogao biti presedan koji će HEP konačno natjerati da prestane naplaćivati paušal, a svim će građanima morati biti vraćeno ono što su plaćali tijekom posljednje četiri godine, zaključuje Tičić. Pritužba Državnom inspektoratu, pak, mogla bi rezultirati tek “simboličnom” prekršajnom kaznom HEP-u od deset do 50 tisuća kuna, no to bi onda također bio “početak kraja” naplate paušala, dodaje Tičić. U pismu “Potrošača” HERI, pak, traže se opravdanja za to što HEP odnedavno naplaćuje svoje “netarifne usluge”, primjerice, 20 kuna za slanje opomene zbog neplaćenog računa, plus zatezne kamate. Također, napominju u “Potrošaču”, nije jasno niti to zbog čega građani koji s HEP-om imaju tzv. ugovor o samoočitanju, na način da sami očitavaju brojila, i stanje dostavljaju “elektri”, moraju prilikom predaje stanja brojila plaćati još deset kuna, no istovremeno i 19,2 kune mjesečnog paušala, koji se plaća upravo zbog očitanja brojila, njegovog održavanja, slanja računa i ostalo. Konačno, naplaćuje se i, primjerice, promjena tarifnog modela, oko 200 kuna. Istovremeno, zaključuju u “Potrošaču”, nitko oštećenim potrošačima ne podmiruje, na primjer, štetu nastalu zbog gubitka električne energije prouzročenog niskim naponom, i slično, primjerice malom obrtu koji zbog višesatnog nestanka struje ne može obavljati svoju osnovnu djelatnost. Autor: B. MRVOŠ PAVIĆ Izvor: www.Glas-Slavonije.hr

]]>