Povećanje PDV-a vrijedno razmatranja

HRVATSKA – Istaknuti hrvatski ekonomist Gordan Družić na skupu u HAZU predložio je „kako bi, možda, valjalo razmisliti“ o tome da se u Hrvatskoj poveća PDV, a smanje doprinosi na plaće. Cilj te fiskalne operacije bio bi povećanje hrvatskoga (robnog) izvoza. Neki su hrvatski novinari, međutim, odmah ismijali Družićev prijedlog, a čini se da ga baš i nisu razumjeli.

Evo što je Družić točno rekao: „Kako je PDV praktično jedini izvozni stimulans, jer se vraća pri izvozu, možda bi ga bilo uputno povećati i proporcionalno smanjiti neki drugi porezni doprinos, primjerice, troškove rada koje plaća poslodavac. Time bi se povećala konkurentnost hrvatskih poduzeća i/ili povećala profitabilnost izvoznoga sektora hrvatskoga gospodarstva, a time i njegova atraktivnost za ulaganja te zaposlenost“. Nekoliko je razloga zbog kojih mi se sviđa Družićevo razmišljanje.

Zemlje iz hrvatskoga tranzicijskog okruženja koje su uspjele u posljednjih 15-ak godina jako povećati svoj robni izvoz nisu to učinile same. Iz Mađarske zapravo ne izvoze Mađari nego velike multinacionalne korporacije koje su u Mađarskoj pokrenule proizvodnju za izvoz. (Slovenija je djelomice iznimka od tog pravila.) U Mađarsku, Slovačku, Bugarsku… velike su kompanije došle proizvoditi za cijeli svijet, ponajprije zato što im je „radna snaga“ tamo bila jeftinija nego drugdje. Kad strani menadžeri dođu u Hrvatsku, najviše ih šokira kad doznaju da na neto plaće treba platiti još sto posto raznih davanja, čime hrvatske neto plaće, strancima relativno prihvatljive, postaju posve nepodnošljive bruto plaće. A smanji li doprinose na neto plaće, budući da nije sposobna smanjiti svoje ukupne troškove, država i nema drugoga izbora nego povećati PDV, koji izvoznici ne plaćaju. Ako bi povećala porez na dobit, to bi ponovno obeshrabrilo ulagače; porez na dohodak stranaca se, pak, malo tiče.

Prebacivanje poreznoga tereta na potrošnju (što je u biti porez na dodanu vrijednost) i inače je trend u modernom svijetu. U zemljama OECD-a udjel poreza na potrošnju u BDP-u porastao je sa 14 posto u 1965. na 19 posto 2003. U prilog Družićevu razmišljanju ide i činjenica da su u razvijenim zemljama jako povećana i socijalna davanja. Evo prilike tranzicijskoj državi poput Hrvatske da na tom području traži prolaz za povećanje vlastite konkurentnosti i zaposlenosti. Dakako da Družićev prijedlog o smanjivanju doprinosa na plaću i povećanju PDV-a ima i svoje nedostatke. Prvi je što bi porast PDV-a doveo do porasta opće razine cijena u zemlji, a drugi što PDV više opterećuje siromašnije nego bogatije. No, to bi se dalo korigirati porezom na dohodak i imovinu. No, ironiziranje Družić ni u kojem slučaju nije zaslužio. Njegov je prijedlog jedan od rijetkih koji bi doista mogli oživiti toliko željenu proizvodnju za izvoz. Ratko Bošković ratko.boskovic@business.hr Izvor: www.business.hr

]]>