Povijest Koločepa u slici i kamenu

DUBROVNIK – Dubrovačka biskupija u suradnji s Konzervatorskim odjelom u mjestu Donje Čelo otvorila je zbirku arheoloških eksponata, među kojima se izdvajaju oltarna ograda iz vremena kralja Dmitra Zvonimira, te šest stoljeća star poliptih Ivana Ugrinovića

Pokraj župne crkve Uznesenja Marijina u Donjem Čelu na elafitskom otoku Koločepu, Dubrovačka je biskupija otvorila župnu zbirku i kroz postav predstavila rezultate arheoloških istraživanja koja traju od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a intenzivirana su nedavnim otvaranjem trase otočnoga cjevovoda. Zbirka koju je prigodnim riječima otvorenom proglasio dubrovački biskup mrsg.dr. Želimir Puljić, donosi svjedočanstva o povijesti Koločepa koji lokalno stanovništvo naziva i Kalamota, naseljenog još od antičkih vremena.

O bogatome višestoljetnom nasljeđu kršćanstva na najmanjemu od tri naseljena Elafita govore rekonstruirani fragmenti oltarne ograde iz 11. stoljeća, koja se nalazila u crkvi sv. Mihajla, a krasio ju je napis koji se pripisuje hrvatskoj kraljici Jeleni, sestri ugarskog kralja Ladislava Arpadovića i supruzi hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira. Uz poliptih “Bogorodica sa svecima”, Ivana Ugrinovića iz 15. stoljeća, još jednu atrakciju hrvatske sakralne baštine, koločepska zbirka nudi također prikaz sedam istraženih predromaničkih crkava i arheoloških lokaliteta, crkava sv. Mihajla, sv. Nikole, sv. Srđa, sv. Barbare, sv. Frana, sv. Antuna Padovanskog i luke Toreto, a izrađen je i hodogram po nalazištima što će poslužiti kao putokaz posjetiteljima.

Dubrovačka biskupija projekt župne zbirke ostvarila je u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku i lokalnim vlastima, a uz autoricu postava dubrovačku arhitekticu Nedjeljku Bobanović, okupljenima su se obratili zamjenik dubrovačkoga gradonačelnika Antun Kisić, županova suradnica za otoke Aida Cvjetković, te predstavnik konzervatora Ivica Žile: – Tisućljetna hrvatska kulturna, povijesna i vjerska baština vrlo je bogata i raznolika. Stvarana je u različitim povijesnim okolnostima, kako slobode i mirnoga opuštenog ozračja, tako i u okolnostima tjeskobe, zabrinutosti i nemira. Ali, kao trajna konstanta po kojoj je hrvatski čovjek očuvao svoj identitet, te s koljena na koljeno prenosio poklad duhovnog i kulturnog blaga, što je generacijama ulijevalo motivaciju da su svoj kraj, ne samo voljeli i čuvali, već duhovno i kulturno oplemenjivali i gradili – istaknuo je na otvorenju, govoreći o duhovnosti i religioznom životu Kalamoteza, dubrovački biskup Želimir Puljić. G. BIJELIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr