Privatizacija svih 88 posto TLM-a već idućeg tjedna

ŠIBENIK – Od strateškog partnera Polančec očekuje ulaganja od oko 80 mil. eura u iduće dvije godine uz preuzimanje svih obveza iz kolektivnog ugovora i 1400 radnika u istom razdoblju

Pristanak Viator-Vektora na raskid ugovora o kupnju Promala i poslova prijevoza za TLM stvorio je pretpostavke za realizaciju najnovije strateške odluke Vlade o cjelovitoj privatizaciji šibenskog aluminijaša umjesto prodaje po organizacijskim jedinicama, kako je dosada najavljivano. Već idućeg tjedna Vlada bi, kako se doznaje, trebala donijeti odluku o prodaji 88 posto dionica TLM-a koje su u vlasništvu države, po nominalnoj cjeni, nakon čega bi Hrvatski fond za privatizaciji raspisao obvezujući natječaj. Očekuje se da će HFP uskoro objaviti natječaj za prodaju dionica TLM-a Rok do lipnja Kako je nerealno očekivati prodaju po nominaloj vrijednosti, jer je temeljni kapital tvrtke 552 milijuna kuna a obveze premašuju milijardu kuna, HFP bi vrlo brzo trebala objaviti natječaj za prodaju dionica uz diskont, najvjerojatnije od 30 posto. No realno je očekivati da će tek treći natječaj, kojeg je nužno objaviti od 1. travnja želi li se ispuniti plan o dovršetku privatizacije do kraja lipnja ove godine, dovesti do novog vlasnika cjelovitog aluminijskog kompleksa u Šibeniku, koji će automatizmom postati i vlasnikom 12 posto dionica mostarskog Aluminija. Takav model privatizacijeTLM-a, kojeg je jučer na konferenciji za novinare u HDZ-u najavio potpredsjednik Vlade Damir Polančec, prema našim informacijama, odgovor je na iskazan interes gotovo svih ponuđača na kupnju TLM-a kao jedinstvene cjeline. Ta opcija iznimno je poželjna i za domaći konzorcij kojeg čine Dalekovod, Konstruktor, Zagreb-Montaža, Feal iz Širokog Brijega i Aluflexpack iako su na neobvezujućem natječaju prošlog ljeta iskazali namjeru za kupnju Prešaonice. I ostali ponuđači, a riječ je o grupacijama iz Rusije, Austrije i Španjolske također su Vladi iskazali interes za kupnju TLM-a kao jedinstvene kompanije.

U Vladi još ne govore detaljnije o uvjetima za ulazak strateškog partnera u TLM, a potpredsjednik Vlade Damir Polančec izjasnio se zasad tek o tome da se od strateškog partnera očekuju ulaganja od oko 80 milijuna eura u iduće dvije godine uz preuzimanje svih obveza iz kolektivnog ugovora i 1400 radnika u istom razdoblju. No jedno od najvažnijih pitanja natječaja – iznos dugovanja koje bi država trebala otpisati – definirat će se, tvrde naši sugovornici, bitno drukčije nego je to bio slučaj u dosadašnjim privatizacijskim postupcima. Da bi se zadovoljili standardi Europske unije te stvorili uvjeti za pozitivnu ocjenu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, sami ponuđači bi u svojoj ponudi trebali istaknuti koliko smatraju da je potrebno otpisati dugovanja da bi kompanija poslovala pozitivno i na čvrstim tržišnim temeljima, bez potpore države. Na redu željezare Takva procjena morat će se temeljiti na čvrstim kalkulacijama, nakon provedenog due diligencea i uz uključenost nezavisnog konzultanta, što bi trebala biti određeno jamstvo transparentnosti postupka i pokazatelj da otpis dugovanja nije izravno dogovoren s određenim ponuditeljem. Po nominalnoj cijeni uskoro će se, najavio je Polančec, objaviti i natječaj za privatizaciju Valjaonice cijevi Sisak. No još je nepoznato po kojoj će se cijenini ponuditi ta željezara, ali je sigurno da to neće biti 405 milijuna kuna, koliko sada iznosi njezin temeljni kapital. Kako nam je potvrdio Damir Begović, direktor Valjaonice cijevi Sisak, u postupku je izdvajanje dijela zemljišta u Sisku čija je vrijednost uključena u temeljni kapital iako ono ne tvori logičnu proizvodnu cjelinu. Procjenjuje da će se površine zemljišta na koje je sada upisana Željezara smanjiti za oko 50 posto, a sama vrijednost temeljnog kapitala još je u fazi procjene. Specifičnost natječaja za tu željezaru, kao i za Željezaru Split, za koju će se objaviti natječaj za privatizaciju uz diskont jer je već zaključen natječaj za prodaju po nominali, jest to što će se eventualni budući kupci morati obvezati na poštovanje Protokola 2 iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To konkretno znači da se kupcu mora ponuditi plan za osiguranje financijske održivosti tvrtke u idućem razdoblju i njezino profitabilno poslovanje. U obje željezare, opterećene dugovanjima prema državi, to će također značiti i procjenu koliko je obveza potrebno otpisati. Izvor: www.poslovni.hr

]]>