Privatizacija Vodovoda ne dolazi u obzir

OSIJEK – Račun za komunalnu uslugu vodoopskrbe i odvodnje “Vodovod – Osijek” ispostavlja na temelju cjenika koji je, prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, odobrilo osječko Gradsko poglavarstvo.

Posljednja promjena cijene vode i odvodnje u Osijeku bila je 1997. godine, a u međuvremenu su troškovi proizvodnje vode višestruko povećani. U Osijeku kubik vode s PDV-om stoji 8,55 kuna (7,75 kuna bez PDV-a), računajući naknadu za korištenje voda (80 lipa za kubik) i naknadu za zaštitu voda (0,90 kuna), zatim namjenu za korištenje voda (1 kuna) i namjenu za zaštitu voda (1,38 kuna), na koje se ne plaća porez. Osnovna cijena vodoopskrbe je 2,92 kune za kubik, a odvodnje 0,75 kuna po prostornom metru i na potrošeni iznos vode kupac plaća 22 posto PDV-a, plus nabrojene naknade i namjenska sredstva, što je vidljivo na svakom računu za utrošak vode. Usporedimo li cijenu i kvalitetu osječke pitke vode, s obzirom na to da ona dolazi iz dubokih crpilišta i prije nego dođe do krajnjih potrošača zapravo prolazi proces proizvodnje u pogonu Vodovod-Osijeka, kao i s obzirom na višegodišnja ulaganja u vodoopskrbni i odvodni sustav, Osječani mogu biti zadovoljni.

Posebice u usporedbi s drugim velikim hrvatskim gradovima, gdje se donedavno nisu izdvajala sredstva za osuvremenjivanje sustava, koji je nedvojbeno strateški važan i za lokalne i regionalne cjeline, i za cijelu zemlje. Stoga nije čudno što odgovorni vodoopskrbni gospodarstvenici u dugoročnom planiranju šire “vodeni” prsten izvan lokalnih sredina, primjerice, susjedna općina Antunovac spojena je na osječki vodoopskrbni sustav, te istodobno odbacuju kalkulacije o privatizaciji vodoopskrbe i odvodnje.

Komunalni dio vodoopskrbe i odvodnje mora biti pod ingerencijom jedinica lokalne samouprave i ne bi se trebao privatizirati. Pogledamo li iskustva drugih zemalja, gdje je privatnim kapitalom bjesomučno privatiziran komunalni sektor, primjerice u Mađarskoj, vodoopskrba je dospjela u ruke velikih multinacionalnih kompanija, dogodilo se da je privatizacija kontraproduktivna kvaliteti sustava i komunalnoj usluzi. U kontekstu “crnih” vizija globalizacije, smatram, treba izbjeći privatizaciju komunalnog sektora i “nema teorije” da vodovod kojim se opskrbljuju građani bude privatni vodovod!

U sljedećem razdoblju ostaje prostor za definiranje intencije u kojoj bi cor-biznis ili osnovni posao vodoopskrbe i odvodnje trebao ostati vodovodima pod ingerencijom lokalne zajednice, što je važno za održavanje cjelokupnog sustava opskrbe i distribucije vode, dok ostaje pitanje hoće li se i kako privatizirati tzv. neosnovne djelatnosti kao što su tehnički plinovi, graditeljstvo i montaža, koji nisu u komunalnoj djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje, ali jesu važni za funkcioniranje sustava – kaže Ljubomir Novoselić, generalni direktor Vodovod-Osijeka, koji ima približno četrdeset tisuća kućnih priključaka na vodoopskrbnom sustavu.

U svezi s politikom cijena vode i odvodnje, Novoselić napominje kako je proteklih godinu i više dana rasla cijena nafte, koja skače gotovo tjedno te smatra kako je “demagogija reći kako rast cijena goriva ne bi trebao utjecati na poskupljenje drugih proizvoda”. – U kojoj zemlji cijena energenta ne utječe na cijenu drugih proizvoda? Cijena čelika porasla je zamjenom marke u euro, a potom su skočile uvozne cijene opreme. Sada je odobreno poskupljenje električne energije i siguran sam da će rastuće cijene utjecati i na vodoopskrbu u cjelini u Hrvatskoj. Kalkuliramo li s povećanim troškovima koji su stvarni, doći ćemo i do pitanja korekcije cijena vodoopskrbe i odvodnje – zaključuje Novoselić. Autor: N.ŠPOLJARIĆ Izvor: Glas Slavonije www.glas-slavonje.hr