Prodaje li Ina plinski biznis zbog nerealnih cijena

ZAGREB – Ako se ne riješe poteškoće s cijenom i veliki gubici u poslovanju s plinom, Ina bi poput svog strateškog partnera Mola mogla prodati taj dio poslovanja ili ga prepustiti državi, kažu stručnjaci za plin.

Naime, Mol je zbog sličnih problema uzrokovanim državnom kontrolom cijena zadržao proizvodnju plina, ali je veleprodaju prodao njemačkoj energetskoj kompaniji E.ON. Ta tvrtka te njemački RWE i još neke inozemne kompanije, zbog očekivane zarade, zainteresirane su i za kupnju Ininog plinskog biznisa, jer im država ne bi mogla kao Ini uvjetovati prodaju plina po nerealnoj cijeni. Kad bi i pokušala, vjerojatno bi iz Euroske unije stiglo upozorenje da to ne čini, napominju stručnjaci. U Ini razmišljaju i o mogućnosti da Vladi predlože osnivanje državne agencije ili tvrtke koja bi preuzela trgovinu plinom koji bi kupovala od Ine i drugih dobavljača te na temelju toga određivala prodajne cijene. »Svi koji su se godinama navikli da im Ina isporučuje nerealno jeftin plin morat će se toga odviknuti, jer takva praksa ne postoji u EU«, ističe predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević. Inu su na takvo razmišljanje nagnali veliki gubici u poslovanju s plinom. Lani su na prodaji tog energenta po nerealnoj cijeni, prema njihovim podacima, izgubili više od 50 milijuna dolara, a u posljednjih nekoliko godina oko 300 milijuna dolara.

Zbog preniskih cijena plina ni tzv. povlašteni kupci, kojima zakon to omogućava, ne biraju druge dobavljače jer im nitko ne bi prodavao tako jeftin plin. Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), obrazlaže da je cijena plina u Hrvatskoj niža nego u razvijenim zemljama, katkad i više od 50 posto, što onemogućava normalan rad i nužna ulaganja u plinski sustav. Slično je ranije bilo i u tranzicijskim zemljama koje su ušle u EU, kao što su Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Bugarska. Zato su te zemlje u najvećem dijelu prodale svoje plinske sustave, a ubrzo zatim počelo je povećavanje cijena plina. Šunić smatra da prodaja tog dijela poslovanja strancima, nakon što su ranije već prodani dijelovi distribucije, ne bi bilo dobro rješenje, te da bi najbolje rješenje bilo osnivanje neovisnog operatera plinskog tržišta, kao što je to napravljeno kod struje gdje će operator uskoro biti izdvojen iz HEP-a u samostalnu državnu tvrtku. Takav operater brinuo bi da na tržištu budu dovoljno plina iz domaće proizvodnje, skladišta i iz uvoza, kaže Šunić. O tome, dodaje, i dalje može brinuti i Ina, ali joj Vlada mora omogućiti uvođenje realnih cijena plina. Nerealno niska cijena i pouzdana opskrba ne idu zajedno zbog nedostatka novca za nužna ulaganja i nabavke dodatnih količina, pa nije ni čudo da svake zime imamo velike poteškoće u opskrbi plinom, ističe predsjednik HSUP-a.

Realne cijene plina bit će, prema Šunićevim riječima, nužnost nakon prodaje većinskog dijela Ine što bi se moglo dogoditi već sljedeće godine. Naime, na proljeće je najavljena prodaja 15 posto dionica na burzi, a nakon toga po sedam posto zaposlenima i braniteljima što s već prodanih 25 posto znači da će u privatnom vlasništvu biti 54 posto dionica. Komentirajući najave da bi Ina mogla predložiti prodaju poslovanja s plinom strancima Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva, kaže da o tome čelnici Ine dosad nisu razgovarali s predstavnicima Vlade i Ministarstva. Ako bi se o tome postigao dogovor prvo bi trebalo provesti restrukturiranje Ine i razdvojiti glavne dijelove njenog poslovanja u posebne tvrtke, kao što je to napravljeno u HEP-u. Osim toga, trebalo bi konačno točno utvrditi cijenu plina proizvedenog u Hrvatskoj, napominje Tomšić. No takve odluke, prema njegovim riječima, najvjerojatnije ovise o budućim suvlasnicima Ine jer je početak druge faze privatizacije »pred vratima« pa država više neće biti većinski vlasnik Ine. Željko Bukša Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>