Prodaje nakon otpisa dugova izuzeti iz obveze preuzimanja

HRVATSKA – U Hanfi ionako idu na izmjene (i) zakona o preuzimanjima, a mogući povratak izuzeća sigurno neće razveseliti burzovne špekulante koji su zaigrali na oprost dugova

Vlada već dugo najavljuje osmišljavanje načina kako riješiti pitanje privatizacije niza tvrtki u pretežito državnom vlasništu koja prema državi imaju goleme dugove. Prve naznake konkretiziranja tog plana dane su početkom godine, a nekako s tim naznakama i u burzovnim su se izvješćima počela češće pojavljivati imena nekih do jučer nezanimljivih poduzeća u kojima je država većinski dioničar i koja se ne mogu pohvaliti atraktivnim pokazateljima poslovanja. Od TLM-a ili Slavonije MK pa do nedavnih prvih transakcija dionicama Bagata. Najbolji primjer kako se gleda na oprost dugova je dionica šibenskog TLM-a kojoj je od početka godine cijena više nego udvostručena, sa 80 na više od 160 kuna (uz vrhunac na 190 kuna), a jedino uporište takvu rastu može se nazrijeti upravo u očekivanjima otpisa dugova prije prodaje. U prekjučerašnjem susretu s novinarima ministar financija Ivan Šuker potvrdio je kako će Vlada donijeti zakon koji će regulirati čišćenje bilanci, odnosno svojevrsno restrukturiranje prije prodaje tih tvrtki. Šuker je pritom dao i neke kvantifikacije; riječ je o dvjestotinjak poduzeća u većinskom vlasništvu države, a vrijednost evidentiranih, a nenaplativih dugova u tim poduzećima procjenjuje se na 4,5 milijardi kuna, uglavnom po osnovi neplaćenih poreza, doprinosa i sličnih državnih nameta. Imena poduzeća Šuker je ostavio u sferi nagađanja, na žalost burzovnim špekulantima koji su u prvim mjesecima ove godine zaigrali na oproste starih dugova. Oni su i dosad igrali na ‘intuiciju’, odnosno pretpostavke koja bi se poduzeća mogla naći među ‘sretnim’ dužnicima. No, Hanfa bi im mogla pokvariti račune. Niz imena već se otprije vrti u medijima (od Dalmacijavina i Zdenke do Vupika), a neka na koja očito računaju špekulanti mogu se razabrati iz liste nekih ovogodišnjih burzovnih dobitnika (npr. Slavonija MK, Jelen, Apartmani Medena, Jadran Crikvenica, Petrokemija, Hoteli Živogošće) ili pak dionica koje su u protekla dva mjeseca zabilježile prve promete (npr. Bagat, Vjesnik, MIO Osijek i sl.). Jučerašnji napisi među burzovnim su igračima načelno dočekani kao nova dobra vijest. Hoće li to i biti?

U središnjoj regulatorno-nadzornoj agenciji za nebankovi financijski sektor, čini se, nisu skloni takvu scenariju. Naime, Ante Samodol, predsjednik Hanfe, drži da bi tvrtke u pretežito državnom vlasništvu koje će ući u Vladin paket otpisa dugova prije prodaje trebalo izuzeti od obveza javne ponude za preuzimanje. Samodol drži da bi najbolje bilo to regulirati već u sklopu zakona o privatizaciji, a u osnovi bi to značilo i promjenu postojećih pravila igre u postupcima preuzimanja koja danas ne poznaju izuzeća, pa ni kad je posrijedi država. Budući da je Šuker u vezi s rokovima rekao tek kako je poželjno da se s operacionalizacijom krene ‘što prije’, a Hanfa ionako u idućih nekoliko mjeseci ima u planu izradu novih zakonskim propisa o preuzimanju (ali i zakona o tržištu vrijednosnih papira), promjena regulative očito bi se vremenski mogla uklopiti u taj projekt. Otpis dugova prema državi dio je Vladine politike u sferi fiskusa i u Hanfi očito polaze o toga da je to golema žrtva poreznih obveznika na račun koje ne bi bilo etički i pošteno da profitira skupina špekulanata, pretpostavljajući scenarij koji bi im išao na ruku. U Hanfi će pritom posebno naglasiti olakšavanje vlasničke transformacije, odnosno bolju poziciju države prilikom prodaje tih poduzeća. Hoće li Hanfino mišljenje dobiti podršku i u Vladi, odnosno u postupku izrade nove regulative, tek će se vidjeti. Uostalom, tek treba u suradnji s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja riješiti i niz nepoznanica oko samog modela otpisa dugova. Kao i novi zakoni vezani uz tržište kapitala, i taj model mora biti u skladu sa zakonodavstvom EU, kako se ne bi narušila pravila o subvencioniranju poduzeća. Izvor: www.poslovni.hr

]]>