Pula je grad oronulih fasada

PULA – »Prekrasna je Pula«, najčešće su riječi posjetitelja nakon kojih obavezno slijedi: »Bila bi još ljepša kada bi se uredile fasade, osobito u staroj jezgri«.

I, doista, u starogradskom prstenu od Foruma preko Kandlerove ulice do Arene svjedoci smo derutnih i zapuštenih fasada koje iz dana u dan sve više propadaju, a neke predstavljaju i potencijalnu opasnost za prolaznike. I dok neki gradovi zdušno ulažu u izgled starogradskih pročelja koja su turističkom oku zasigurno najatraktivnija, Pula kao da je po tom pitanju utonula u duboki san. U svim ulicama oko Arene mogu se primijetiti odvaljeni dijelovi pročelja što nimalo ne odgovara turističkom predznaku, a povijesne znamenitosti sve češće postaju jedini jocker u rukavu. Osim što svojim izgledom nimalo ne idu u prilog imidžu frekventnog turističkog odredišta, dotrajala pročelja se u jeku sezone pretvaraju u improvizirane buvljake i omiljeno mjesto ilegalnih trgovaca koji ih koriste za promociju vlastitih proizvoda. U aktualnom prijedlogu odluke o komunalnom redu stoji da vanjski dijelovi građevina, odnosno pročelja, balkoni, terase, ulazna vrata, prozori i krovovi moraju biti uredni i čisti. Ono što je najviše izazvalo kritiku nekih oporbenih vijećnika jest »dužnost vlasnika zgrada (koje zbog oštećenja ili dotrajalosti vanjskih dijelova nagrđuju opći izgled ulice ili naselja) da tu istu zgradu moraju urediti u toku godine u kojoj je ta okolnost utvrđena, a najkasnije u idućoj godini«. To bi zapravo značilo da su građani dužni sami o svom trošku uređivati zgrade u kojima žive. Iz aktualnog programa održavanja zgrada vidljivo je da se prije svakog uređenja pročelja sastavlja lista prioriteta te se analizira stanje svih zgrada, na temelju čega se izrađuju troškovnici. Među zgradama koje se mogu naći na listi prioriteta uređenja su one koje sadrže elemente graditeljskog nasljeđa, koje svojim položajem imaju ambijentalnu vrijednost te one koje čine arhitektonsku cjelinu.

Novac za uređenje osigurava se »iz gradskog proračuna i to iz prihoda zakupa poslovnih prostora do 25 posto od ukupnog ostvarenog prihoda zakupnine iz prethodne godine. Oni objekti u kojima Grad nije suvlasnik mogu na listi prioriteta sudjelovati od 25 posto utvrđenog iznosa«. Vlasnici stanova koji se nalaze u zgradi s liste prvenstva trebaju podnijeti zahtjev Gradskom poglavarstvu, a nakon toga Odjel za gospodarenje stanovima može pokrenuti postupak za izvođenje radova. Pomoćnica pročelnika za prostorno uređenje Vesna Dukić u pisanom dopisu nam je odgovorila da je uređenje pročelja obveza suvlasnika nekretnina te da ti zahvati nikada nisu financirani sredstvima spomeničke rente. Navela je da je uređenje zgrada, čija su prizemlja najčešće u vlasništvu Grada, izvršeno kompenzacijom dijelom zakupnine koju je zakupac obavezan platiti Gradu. Dukić je naglasila da je uređenje pročelja (kao zajedničkih dijelova nekretnina) obveza svih suvlasnika nekretnine, tako da nije oportuno da pročelja financiraju isključivo jedinice lokalne samouprave. Odgovore na pitanja koliko je Grad lani uredio pročelja te koliko ih se trenutno nalazi na listi prioriteta nismo uspjeli dobiti, no iz gradske uprave obećali su podatke proslijediti danas. Možda će statistike demantirati mišljenje da je Pula grad oronulih fasada koje vape za obnovom. Možda će se neka uspješnija inačica propalog projekta Castropola.cult ozbiljnije pozabaviti i uređenjem gradskih fasada, barem onih u strogom centru Pule. D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ Izvor: www.GlasIstre.hr

]]>