Radovi na Rebru gotovi do ljeta

ZAGREB – Za kompletno uređenje i nadogradnju Rebra umjesto predviđena 72 milijuna eura, koliko iznosi kredit uzet od poslovnih banaka, potrošit će se dvostruko više

Do početka ljeta bit će završeni grubi građevinski radovi na novim zgradama na Rebru u punom obujmu kako je planirano projektom prije dvije godine. Premda krajnji rok izgradnje tih objekata dogovorenih po sistemu “ključ u ruke” istječe 20. travnja, dr. sc. Stjepko Pleština, pomoćnik ravnatelja za znanost, nastavu i razvoj KBC Zagreb, kaže da nije riječ o kašnjenju izvođača radova tvrtke Konstruktor, nego o dodatnim radovima čije je izvođenje bilo nužno kako bi se objekti priveli svrsi. “Problem je što ugovorom koji je potpisan 20. listopada 2003. godine nisu bili obuhvaćeni svi potrebni elementi ni za preuzimanje zgrade u građevinskom smislu, a kamoli za njihovo stavljanje u medicinsku funkciju. Ima manjih kašnjenja, ali ne bih rekao da je to toliko važno”, ističe Pleština za Poslovni dnevnik. Oprema na leasing Cilj Uprave KBC Zagreb je što prije dovršiti sve što je bilo predviđeno po izdanoj građevinskoj dozvoli, od izgradnje centralne plinske stanice do postavljanja požarnih puteva i spojnoga toplog hodnika kojim će se povezati zgrade. Pleština kaže da se rupa u projektu popunila sredstvima iz proračuna tako da će ove godine za potrebe KBC Zagreb biti izdvojeno dodatnih 60 miljuna kuna, od čega 30 milijuna za potrebe gradnje. Troškovi će se, kako tvrdi Pleština, još više povećati tako da će se za kompletno uređenje i nadogradnju Rebra umjesto predviđena 72 milijuna eura, koliko iznosi kredit uzet od poslovnih banaka, potrošiti dvostruko više.

“Postavlja se pitanje u kojem roku i na koji način osigurati sredstva za tu investiciju. Čeka nas rješavanje energetskog problema, plaćanje komunalnih naknada gradu Zagrebu za koje je izdana faktura od 30 milijuna kuna, nabavljanje opreme za koju je kreditom predviđeno 13 milijuna eura što nije dostatno ni za ugradbenu opremu poput centralne sterilizacije ili krupne radiološke opreme za koju također treba prilagoditi prostor. To su nam prioriteti što se tiče nabave. Ostatak opreme moći ćemo nabaviti leasingom ili nekim drugim modelom”, objašnjava Pleština. Nadogradnja i obnova Rebra od prvog dana izazivala je pažnju medija. Političari su Rebro koristili u međusobnim obračunima, pa su za Andriju Hebranga (HDZ) radovi na Rebru bili “program jedne interesne skupine”, a za Željku Antunović (SDP) “prvo veliko ulaganje u zdravstvo”. Rezultat prepucavanja bio je inspekcijski nalaz što ga je nakon promjene vlasti Ministarstvo zdravstva krajem 2004. godine uputilo Državnom odvjetništvu zbog sumnje da je Vlada Ivice Račana neovlašteno dala jamstvo KBC Zagreb kao neprofitnoj ustanovi za kredit od 73 milijuna eura. Moralna odgovornost Godinu dana kasnije Državno je odvjetništvo utvrdilo da je sve napravljeno prema zakonu i da nema elemenata za pokretanjem kaznenog postupka što je Hebranga ponukalo da kaže kako osim kaznene postoji i moralna odgovornost za one koji su od Rebra napravili Rebrovac, parafrazirajući neuspješnu investciju u Obrovcu iz vremena bivše Jugoslavije. Prema riječima dr. Pleštine, unatoč nepredviđenim troškovima građevinski radovi napravit će se u punom obujmu bez redukcija. Kako kaže, svako drugo rješenje osim nastavljanja po potpisanom ugovoru dovelo bi do velike štete čije posljedice bi osjetili i pacijenti. “Uzeti su krediti poslovnih banaka za koje jamči država i ne može se sada reći – ne vrijedi! Stopiranje kredita bi nas poprilično stajalo, a osim toga imamo i više nego precizan ugovor s Konstruktorom. Naslijedili smo projekt i kao takvog ćemo ga dovršiti. Drugo je pitanje što puno toga nije bilo ugovoreno ni riješeno, pa čak ni idejno osmišljeno što bi svatko od nas napravio da gradi svoju kuću, a kamoli u ovako velikom projektu u najvećoj bolnici u Hrvatskoj”, dodaje Pleština. Bez obzira na gotovo nemoguću situaciju na Rebru koje trenutno s devet dizalica ne zadovoljava ni hrvatske standarde za zdravstvene ustanove, Pleština ističe da je prošle godine napravljeno čak više medicinskih obrada nego prije. Izvor: www.poslovni.hr

]]>