Remont nije uspješno privatiziran

ŠIBENIK – Bivši radnici Remontnog brodogradilišta u stečaju traže od države nagodbu o isplati zaostalih plaća i drugih naknada u visini od 3 milijuna kuna.

O tome su na konferenciji za novinare govorili ovlašteni predstavnici tristotinjak bivših remontaša, vjerovnika tog poduzeća u stečaju Branko Kronja i Ivo Lokas Solus. Imovina tog poduzeća zajedno s pomorskim dobrom, dana je u koncesiju Goranu Prginu odnosno, Nautičkom centru Primošten, a koncesionar je preuzeo i oko 300 radnika, no poduzeće Remontno brodogradilište još uvijek postoji i u stečaju je. Bivši radnici Remonta ne vjeruju da će poduzeće u stečajnom postupku uopće moći naplatiti neka svoja potraživanja, jer se većina njegove imovine nalazi se na pomorskom dobru. »Cijelo je brodogradilište pomorsko dobro, a temeljem zakona o vlasništvu riječ je o nedjeljivoj cjelini. Zato su sve nekretnine brodogradilišta kao dužnika isključene iz stečajne mase i ne mogu se prodati kako bi se namirili vjerovnici. U tom slučaju za namirenje odgovara osnivač, odnosno država«, rekao je Ivo Lokas Solus. Branko Kronja kaže kako radnici žele konačan kraj stečajnog postupka u Remontu, a u nagodbi državi nude oprost kamata.

»Otpremnine je isplatio koncesionar, a stečajni je upravitelj isplatio samo naknade za ozljede na radu za 10 radnika i nakon naše intervencije naknade za godišnji odmor. Nikakva druga isplata u stečajnom postupku nije bila za radnike, vjerovnike iz prvog isplatnog reda. Zato tražimo nagodbu, isplatu novca, prekidanje stečaja i tek onda možemo govoriti o uspješnoj privatizaciji Remontnog brodogradilišta«, kazao je Kronja dodajući kako se stalno u predizbornoj kampanji uspješna privatizacija Remonta spominje kao dobar rezultat vlasti. Što se tiče davanje koncesije na prostoru Remonta Goranu Prginu, to je bilo uspješno, ali dok se ne riješe poraživanja bivših radnika privatizacija poduzeća ne može biti uspješna, rekao je Kronja. 58 radnika tog poduzeća u ožujku nakon stupanja na snagu novih zakonskih propisa ponovo je zatražilo dobivanje statusa dragovoljaca domovinskog rata. Riječ je o dijelu zaposlenika Remonta koji su tijekom 1991. godine pružili otpor tadašnjoj upravi JNA, prvi su istaknuli hrvatsku zastavu u jednoj vojnoj ustanovi na tlu Hrvatske, te preuzeli veći dio vojnih brodova i oružja nakon što je JNA napustila. Njihov zahtjev je odbijen, a zbog toga su uputili žalbu Ministarstvima obrane te obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. A. ŠKORIĆ Izvor: Novi list www.novilist.hr

]]>