Rezanje stakla

Najprije se reznim alatom na staklenoj površini napravi urez , koja se onda direktno lomi preko ruba.

Na kvalitetu pukotine može se utjecati primjenom tekućine za rezanje, npr.petroleja, koji otežava neželjeno cijepanje ureza. Zakrivljeni rezovi su mogući uvjetno, ali su problematični kod pucanja staklene ploče, jer tu linija loma često odstupa od zadanog ureza.

Već prema kvaliteti ureza mogu prilikom pucanja nastati mikro-pukotine,ulegnuća i odlomi, koji utječu na kvalitet rubova, te iziskuju obveznu doradu brušenjem.

Sljedeća metoda rezanja stakla jeste postupak vodenim mlazom. Mlaznica od 0,1 mm do 0,6 mm pretvara vodu pod pritiskom od 4.000 bara u fini vodeni mlaz, koji postiže brzinu i do 1.000 m/s.

Da bi voda mogla rezati staklo vodenom mlazu se dodaju brusna sredstva (abrazivi), kako bi poboljšali kvalitetu rezanja. Ovim se postupkom uz podršku računalne tehnologije mogu stvarati željeni oblici.

Najnoviji postupak predstavlja laserska tehnologija rezanja stakla (OWCT: Zero-Width-Cutting tehnologija). Računalnim upravljanjem se ciljano u staklo uvodi definirana energija, koja vodi ka stvaranju gotove nevidljivog ureza u materijalu.

Urez se formira egzaktno u željenom smjeru rezanja. Kako rubovi posjeduju gotovo besprijekornu kvalitetu nije više potrebna dorada brušenjem. Ova tehnika se prije svega koristi kod specijalnih vrsta stakala.

Bušenje stakla

U konstruktivnoj ugradnji stakla se često staklene ploče moraju učvrstiti bušenjem unutar jedne staklene površine . Zbog visokih lokalnih naprezanja se ta točkasta uporišta mogu izvoditi samo na termički prednapetom staklu ( ESG, TVG ).

Bušenje ploča se vrši prije nego se ploče obrade u termički prednapeto staklo. Obično se izvode cilindrični i konični bušeni otvori, pri čemu se rubovi pravokutnih ivica bruse ukuso, kako bi se kasnije osiguralo što je moguće veće homogeno prednaprezanje u području bušenja.

Promjer bušenog otvora ne smije biti premali, kako bi se u kasnijem procesu prednapinjanja cijelo područje moglo dovoljno ispuhavati, te tako omogućiti ravnomjerno prednapinjanje u području bušenja.

U svakom slučaju promjer bušenja ne smije biti manji od debljine stakla, a razmak između bušenog otvora i ruba stakla mora biti najmanje dvostruko veći od debljine stakla.

Uobičajene metode za izradu bušenih otvora u staklu su

  • vodeni mlaz
  • postupak bušenja dijamantom

    koji se mogu izvoditi računalnim upravljanjem CNC-postupkom ( Computer Numerical Control), koji se odlikuje visokom preciznošću.

    Postupak vodenim mlazom se koristi posebno tamo gdje se mora rezati komplicirana geometrija bušenja. Nestručnom primjenom rezanja vodenim mlazom može doći do većih napuknuća na suprotnoj strani staklene ploče. Površina rubova uz to pokazuje jaču valovitost.

    Kod bušenja stakla dijamantom bušenje se prakticira s obje strane istovremeno, kako na rubovima bušenog otvora ne bi nastala napuknuća.

    Na mjestu na kojem svrdla dođu u doticaj, stvara se tehnički uvjetovano manji ili veći greben, koji se mora odstraniti naknadnim brušenjem, kako bi se na spojevima špalete bušenog otvora osigurala ravnomjerna raspodjela opterećenja bez vrhova naprezanja (prenaprezanje).

    Obrada rubova

    Brušenjem i poliranjem se dorađuju oštri bridovi rezanja. Neobrađeni rubovi stakla, oštrih bridova se koriste samo tamo gdje se postavljaju u okvire i gdje nema opasnosti od ozljeđivanja.

    Danas se obrada rubova kod većih količina stakla vrši isključivo strojno pomoću automata za brušenje rubova. Kao brusni materijal se uglavnom koriste korund i dijamant.

    Kod najjednostavnijeg načina obrade se rubovi lome brusnim alatom, kako bi se spriječile ozljede ( obrubljene ivice). Dodatnim mjernim brušenjem se rubovi staklene ploče dimenzioniraju točno na ugradbenu mjeru, kako bi se izjednačile tolerancije u proizvodnji (rubovi brušeni po mjeri). Kod brušenih rubove se bruse kompletne površine rubova.

    Pri tome se mjerno brušenje označava kao podešavanje rubova, a brušeni rubovi kao fino podešeni rubovi. Brušenjem i poliranjem se kvaliteta površine staklenih ploča može dodatno poboljšati već prema željenim zahtjevima (npr. kod vidnih staklenih rubova, zrcala ili staklenih površina stola- polirani rubovi). Različito facetno brušenje konačno vrednuje optičku kvalitetu rubova stakla, npr. kod komada namještaja ili zrcala.

    Kod termički pednapetog stakla (ESG,TVG) bruse se u pravilu rubovi ivica.Kod takvog stakla često dolazi do pucanja staklene ploče, ukoliko izostane brušenje ivica. Brušenjem ivica nastaje kod prednapinjanja staklene ploče ravnomjerna raspodjela prednapinjanja u području rubova.

    Obrada rubova se u svakom slučaju mora vršiti prije oplemenjivanja u termički prednapeto staklo, jer je naknadna obrada prednapetog stakla moguća samo uvjetno.

    ]]>