S koridorom 5C Baltik i Jadran postaju susjedi

OSIJEK – Budući prometni koridor 5C bit će najbrža vertikalna poveznica juga i sjevera Europe, odnosno Baltika i Jadrana.

Tu su činjenicu s velikim očekivanjima isticali sudionici dvodnevnog, drugog zaredom Međunarodnog znanstvenog simpozija “Koridor 5C kao euroregionalna poveznica na prometnom pravcu Baltik – srednja Europa – Jadran”, koji je jučer započeo u Osijeku. Simpozij koji se održava u Rektoratu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u osječkoj Tvrđi organizirao je Ekonomski fakultet pod pokroviteljstvom Vlade RH i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prometnog, ali i mnogo šireg socio-ekonomskog značenja koridora 5C, koji nije samo cestovni nego i željeznički, zračni i riječni, podjednako su svjesni u Poljskoj i Mađarskoj, kao i u Hrvatskoj ili BiH. Upravo stručnjaci iz tih zemalja sudjeluju na simpoziju o koridoru koji će, kada bude izgrađen, učiniti Baltik susjedstvom Jadrana i obrnuto. Zlata Živaković-Kerže iz Hrvatskog instituta za povijest podružnice u Slavonskom Brodu istaknula je kako je na početku 21. stoljeća veza između hrvatskog Podunavlja i Jadrana još uvijek jedno od otvorenih pitanja na koje će odgovor dati upravo koridor 5C.

Ante Lauc s Ekonomskog fakulteta u Osijeku iznio je zanimljivu tezu po kojoj se “nulta točka” u kojoj se spajaju osi najmnogoljudnijih država svijeta (Rusije, Kine, Indije i SAD-a) spaja upravo na ovom prostoru (u Osijeku, gdje se “osi sijeku”), što mu daje iznimnu prometnu, pa time i gospodarsku važnost. Vladimir Skenderović, profesor na Građevinskom fakultetu u Osijeku i konzultant Svjetske banke, govoreći o organizacijskim i institucionalnim preprekama koje treba ukloniti kako bi učinak koridora 5C bio što veći, napomenuo je da će završetkom tog pravca teretni promet između Baltika i luke Ploče biti povećan pet puta u odnosu na sadašnji. No, prethodno treba ukoniti mnoge organizacijske i institucionalne prepreke koje sada koče promet, nepotrebno oduzimaju vrijeme i povećavaju troškove. Svjetska banka izračunala je, kaže on, da čak 70 do 80 posto vremena potrebnog za prijevoz neke robe od Ploča do Baltika otpada na razne carinske procedure koje se mogu smanjiti bez velikih ulaganja. Te su prepreke osobito izražene u željezničkom prometu roba, ponajviše u BiH i Hrvatskoj. “Hrvatskoj već sada nedostaje i vagona i lokomotiva za prijevoz roba, a kamoli za pet godina”, kazao je Skenderović. Simpozij se nastavlja danas, a završna generalna rasprava započet će u 11 sati. Autor: M.FILIPOVIĆ Izvor: Glas Slavonije www.glas-slavonije.hr

]]>