Samo pet posto obitelji ima prihode više od potrebnih

ZAGREB – Najnoviji podaci GFK o kretanju prihoda i rashoda u kućanstvima u 2005. godini pokazala su da su potrebna primanja kućanstva i dalje mnogo veća nego ostvarena. Iako se istraživanje temeljilo na subjektivnoj procjeni ispitanika, smatra se da su upravo takve procjene visoko kvalitetan pokazatelj životnog standarda.

Prosječno kućanstvo Hrvatske u 2005. godini raspolagalo je tako mjesečno s oko 6000 kuna dok se procijenjeni potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova kreću na razini od oko 8690 kuna što je doista velika razlika osjetna osobito u kućanstvima s više članova. Kartice i minus Tek oko 5 posto kućanstava svoje prihode naziva višima od potrebnih, a još približno 14 posto ispitanika izjasnilo se da su zadovoljni svojim prihodima, odnosno da imaju točno onoliko koliko im je potrebno. Međutim, rezultat je poražavajući: gotovo 80 posto kućanstava ima problema s pokrivanjem svojih najnužnijih troškova. Usporedi li se te njihove ostvarene i potrebne prihode, dobiva se podatak da bi njihova primanja trebala biti veća čak 69 posto da bi ispunili najnužniju kvotu. Za raskorak između raspoloživog i potrebnog većina stanovništva koristi se kreditnim karticama te dozvoljenim minusom na tekućem računu. Oko 90 posto kućanstava ima redovite troškove za fiksni telefon, a čak 84 posto za mobilni telefon. 88 otpada na odjeću i obuću, 82 posto na prometne troškove, 77 posto za medicinske usluge, 59 posto za neke oblike kulture i zabave ili rekreacije, 50 posto za duhan. Oko 50 posto kućanstava imalo je u 2005. godini trošak vezan uz trajna potrošna dobra, a samo 38 posto imalo je troškove vezano uz obrazovanje, ali tek oko 22 posto stavljalo je redovito nešto na štednju (u banci i / ili kod kuće). Kućanstva koja imaju troškove za medicinske usluge u prosjeku troše više od 160 kuna mjesečno.

Više za zdravlje Trošak za fiksni i mobilni telefon kreće se u prosjeku oko 468 kuna mjesečno. Na duhan i cigarete troše se oko 444 kune, a na obrazovanje tek oko 413 kuna mjesečno. Zanimljvo je usporediti Hrvatsku s drugim europskim zemljama u kojima su ove brojke obrnuto proporcionalne: na medicinsku njegu i životno osiguranje troši se trećina više nego na duhan i cigarete. Troškovi za mobitel pri dnu su troškovne liste europskih kućanstava.Rezultati istraživanja također su pokazali da naša kućanstva još uvijek trećinu svojih prihoda troše na hranu i piće. Sve dok udio troškova za hranu i piće ne padne ispod 20 posto, teško je govoriti o osjetno boljoj razini životnog standarda. Kada se tome dodaju još i troškovi stanovanja odnosno režije, proizlazi da i dalje polovica prihoda ide na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba. Izvor: www.poslovni.hr

]]>