Sanacija splitskog odlagališta otpada u funkciji prostornog razvitka grada Splita

Sažetak

Polazi se od toga da se grad Split treba razvijati kao središte šire regije te se navode uvjeti koje treba ispuniti da bi se to ostvarilo. Konstatira se da, između ostalog, Splitu nedostaje poslovno-trgovačka funkcija koju treba razvijati u idućih dvadesetak godina. Ističe se nužnost sanacije odlagališta otpada Karepovac koji je fi zička zapreka razvitku grada. Prikazuje se postupak sanacije odlagališta primjenom tehnologije Rotte-filter koja je patentirana pod nazivom Smell-well
Autor:

Prof.dr.sc. Jakša Miličić, dipl.ing.građ., „Plasma 3E“ d.o.o. – Split
UDK 628,49.004.72

1 Uvod

Najmanje su dva važna razloga zbog kojih se mora splitsko odlagalište otpada sanirati i dovesti u sklad s normama zdravog življenja, ali i s perspektivom razvitka grada.
Ti razlozi su:
1. uklanjanje odlagališta otpada kao svojevrsne „ekološke bombe“ koja estetski i zdravstveno predstavlja «svetogrđe» u prostoru,
2. odlagalište je svojom lokacijom i dimenzijom upravo na trasi jedino slobodnih površina smjerom kojih se Split može razvijati organiziranim i osmišljenim načinom izgradnje građevina razne namjene.
Konačno treba shvatiti da se program razvoja grada ne donosi za vremenske okvire jednog izbornog mandata. Grad mora imati program razvoja za dvadesetak godina. Mandatni period, odnosno program toga perioda, mora biti tek dio višegodišnjeg programa razvitka.

Zadnje velike projekte Split je imao prije 40 godina kada je počeo realizirati veliki projekt „Split 3“, koji je po promišljanju priprema i gradnje bio dostignuće europske kvalitete. Prije 30 godina je donesen i realiziran veliki program izgradnje športskih objekata, ali i temeljnih zahvata u infrastrukturu Grada. To je bio program Mediteranskih igara Split 79. Točno je da smo od tada prolazili razdoblje rata i tranzicije, ali je i činjenica da se u prostoru grada nije ništa osobito događalo. Iako je bilo građevina koje treba istaknuti kao što je „kanalizacijski prsten u gradskoj luci“ i tunel u Dubrovačkoj.

Prije tri godine je donesen Generalni urbanistički plan Grada koji predviđa niz poboljšanja u strukturi Grada. Posebno jer će cjelovitošću svojih predviđanja defi nirati sjevernu fasadu Grada, a kvalitetne će se promjene dogoditi u prometnoj infrastrukturi. U cijelosti to će biti uspješno upotpunjavanje postojećeg gradskog tkiva što će doprinijeti skokovitom razvoju kvalitete življenja i privređivanja. Kad se upotpune programi zamišljeni GUP-om, a iznimno su značajni i opsežni, to je po mišljenju mnogih tek početak za nove prodore.

Odgovor na pitanje gdje i kako napraviti prodore nije jednostavan, ali to treba konačno početi osmišljavati. U odgovoru na to složeno pitanje trebalo bi proniknuti u poziciju i funkciju Splita u idućih pedesetak godina.

Naša država će se morati decentralizirati. Mora regionalno se organizirati u skladu sa svojim grbom. To ni na koji način ne znači, niti smije značiti, dezintegraciju države kao nacionalne zajednice. Mi smo brojem premali narod i moramo se držati skupa. Ali i decentralizirani ćemo biti jači. Uostalom, i ujedinjena Europa je deklarirana kao Europa regija. Pa i s toga gledišta mi kao država imamo obaveze.

Može se očekivati da će Dalmacija biti jedna od regija države Hrvatske. Ta regija danas ima 800.000 stanovnika, a uskoro će imati znatno više. Logično je očekivati da će glavni grad te regije biti Split. Sasvim sigurno je da će trebati tražiti i naći sklad između gradova Splita, Zadra, Šibenika i Dubrovnika u funkciji upravljanja regijom.

Ima još jedna činjenica koja nudi stanovite mogućnosti. Pogledom na zemljopisnu kartu ustanovit ćemo da je na cijelom dugom potezu istočne obale Jadrana, pa i velikog obalnog dijela Egeja, od Trsta do Pireja, Split najveći grad. Ne treba iz toga stvarati pogrešne zaključke. Prema unutrašnjosti prvi veći grad od Splita je Sarajevo, pa i Zagreb.

A oni su vrlo daleko. Split je stoga potencijalno i središte jednog područja koje je znatno veće od regije Dalmacije. A on će biti središte u mjeri u kojoj bude mogao zadovoljavaSABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 1131 ti interese tih drugih sredina. Posebno bude li konačno prihvatio fi lozofi ju „vesla“ a ne „držala od motike“. Dakle, bude li se orijentirao prema moru.

Trebalo bi analizirati funkcije koje Split danas ima u naglašeno razvijenoj dimenziji, a koje su te koje mu nedostaju. Što je to što ga čini gradom?
Vrlo brzo će se doći do zaključka da gradu nedostaje poslovno-trgovačka funkcija. Nema li institucije koja ima takvu dimenziju, onda nema ni aktivnosti. Danas za pokrivanje bilo kakvih elementarnih potreba građani Splita putuju u Solin, Kaštela i Dugopolje.

Veseli napredak tih gradova i općina, ali nije u redu da i u Splitu nema trgovine odgovarajuće dimenzije i kvalitete. U decentraliziranoj državi koju očekujemo, porez u maloprodaji bit će u osnovi prihod gradske blagajne. A to je onda drugačija priča polazeći od dimenzije i moći gradskog proračuna.

Gdje grad Split može razvijati građevine u kojima će biti ti sadržaji? A trebalo bi izgraditi kompleks građevina koji će po dimenziji i sadržaju biti „grad u gradu“.
Tu će se razvijati poslovne funkcije Grada putem kojih će njegov utjecaj biti primjeren njegovu položaju na geografskoj karti. Ali to se fi zički može realizirati samo u onim zonama grada koje su još slobodne, neizgrađene, koje se mogu urbanis tičkoplanskim dokumentima sačuvati i organizirati za takvu izgradnju. To je zona koja obuhvaća terene gradskog projekta Karepovac, terene Trgovačko-transportnog terminala, područja rijeke Žrnovnice. Mogu se tome dodati i površine koje postoje u napuštenom kamenolomu Perun.

To je u cijelosti zona na ključnim cestovnim prometnicama, to je zapravo fizičko središte velike stambeno-poslovne aglomeracije koju čine Trogir, Kaštela, Split, Omiš te Klis, Dugopolje, Sinj, Trilj i Vrlika. To područje danas ima 500.000 stanovnika, a ubrzo će imati i znatno više. Istodobno to je konfi guracijski jedna velika školjka u terenu koja nudi divne mogućnosti razvoja grada u idućih pedeset godina. Nužno je da se grad neposredno odluči za potpunu sanaciju odlagališta otpada Karepovac.