Sezona lova na prave kadrove

Požalio sam nekim poznanicima da sam nezadovoljan poslom, a već nakon nekoliko dana dobio sam ponudu jedne head hunting agencije da prijeđem u drugu tvrtku. Ostao sam šokiran time što znaju da bih volio promijeniti posao, kao i moj broj mobitela, ispričao nam je magistar ekonomije, koji nije želio da mu se objavi ime jer trenutačno vodi pregovore za drugi posao. Riječ je zapravo o jednoj od klasičnih metoda tzv. head huntinga, kojom se prati način rada u javnosti već poznatih menadžera, te njihovo zadovoljstvo poslom. Razlog tomu je, kako nam je potvrdila voditeljica regrutiranja i selekcije kadrova Selectija (www.Moj-posao.net) Kristina Sanković, što se unatoč brojci od oko 295.000 nezaposlenih na konkurentnom tržištu rada vodi pravi mali rat za kvalitetne zaposlenike.

Tvrtke za posao pronalaska i savjetovanja sve više angažiraju specijalizirane agencije. Hrvatska se, tvrdi Sanković, sve više približava praksi razvijenih zemalja, u kojima se izboru kadrova prilazi vrlo ozbiljno jer je jasno da pravilan odabir predstavlja glavnu konkurentsku prednost. Među metodama aktivne potrage za kvalitetnim zaposlenicima, dodaje Sanković, su i raspitivanje kod raznih izvora (sourcing), izravan pristup kadrovima na određenim pozicijama (head hunting) te istraživanje javnih izvora. U Selectiju najviše koriste vlastitu bazu podataka koja je stvorena prijavama kandidata (za svako radno mjesto prijavi se barem stotinjak kandidata), te javnu bazu kao što je baza životopisa na MojPosao. Sličan način rada ima i internetski portal Posao.hr, koji će uskoro uspostaviti bolju suradnju s fakultetima.

To će biti prilika i da se upotpuni baza uspješnih studenata. Metode rada agencija koriste i mnoge tvrtke koje imaju razvijen i stručan sustav upravljanja ljudskim potencijalima. Tako direktorica ljudskih potencijala u Adris grupi Sabina Škrtić kaže da rijetko koriste usluge agencija, odnosno da head hunting obavljaju samostalno. Razvijaju svoju bazu podataka i vrlo rado prihvaćaju otvorene ponude kojih je popriličan broj. Ostvarili su i suradnju s američkim koledžom za menadžment i tehnologiju u Dubrovniku, gdje već tri godine sudjeluju na gotovo svim njihovim projektima, a dio njihovih studenata praksu odrađuje u Adrisovoj turističkoj poslovnoj jedinici Maistra.

»U bliskoj smo suradnji sa strukovnom školom u Rovinju s kojom smo napravili zajedničku prezentaciju našeg projekta stipendija za odlične učenike«, kaže Škrtić. Jednom kada pronađu dobre zaposlenike, čuvaju ih te nastoje unaprijediti njihovo znanje i vještine. U segmentu razvoja karijere svojih zaposlenika, kaže, potiču agresivnost u razmišljanju i realizaciji poslovnih ciljeva, a u ponašanju potiču okrenutost timu, rezultatu, zajedničkom uspjehu u kojem se može prepoznati kvaliteta svakog pojedinca koji je u tom uspjehu sudjelovao, a iz čega proizlazi ocjena svakog pojedinca o kojoj ovisi i njegovo daljnje napredovanje unutar sustava. Razvoj vlastitih kadrova potiču i kroz interne škole informatike, škole stranih jezika, predavanja uglednih stručnjaka… Sličan ili isti način rada imaju Pliva, Atlantic grupa, Končar te mnoge druge uspješne poznate tvrtke. Njihove metode rada daju nadu da su uspjeh u školi, pošten i ozbiljan pristup radu te stalna spremnost na usavršavanje – napokon na cijeni. Jasminka Filipas Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>