Sigurno kroz tunel

Europska komisija izradila je smjernice u smislu minimuma sigurnosnih sustava i uređaja u cestovnim tunelima. Smjernice za cestovne tunele slijedile su smjernice željezničkih tunela iz sredine 2003. godine.

Aktivnosti oko razvoja i donošenja smjernica potpomognute su radom stručnjaka u nacionalnim i međunarodnim organizacijama. Rad na području mjera zaštite od požara odnosi se na razvoj novih i unapređenje postojećih vatrootpornih (teško gorivih) materijala koji se koriste u gradnji i opremanju tunela.

Istodobno se ulažu napori na razvoju sustava za automatsku detekciju požara sa sposobnošću određivanja i dojave lokacije nastanka požara i rasprostranjenosti požara, kao i na razvoju sustava za gašenje požara.

Još jedan aspekt sigurnosti odnosi se na generalne preporuke za primjenjive metode zaštite od požara. U tom smislu, postojeće znanje i iskustvo stečeno u cijelom svijetu mora biti integrirano u sveobuhvatnom konceptu projektiranja novih tunela, odnosno u projektima unapređenja sigurnosnih sustava u postojećim tunelima.

Na taj način, osim što će se podići sigurnost odvijanja prometa kroz tunele, trebao bi se i umanjiti osjećaj nelagode koji pojedini putnici imaju za vrijeme prolaska kroz tunele.

Požar u cestovnim tunelima može izazvati tragedije i razaranja širokih razmjera. Nesreće u tunelu Mont Blanc (24. ožujka 1999. godine), u tunelu Tauern (29. svibnja 1999. godine), u tunelu Gotthard (24. listopada 2001. godine), u podzemnoj željeznici u Daegu u Južnoj Koreji (18. veljače 2003. godine), te naposljetku u tunelu Barreg (14. travnja 2004. godine), dokaz su za ovakvu tvrdnju. Detaljnim analizama nastanka požara u navedenim tunelima, te analizom razvoja tih požara

došlo se do zastrašujućih podataka koji se nisu mogli niti predvidjeti niti unaprijed proračunati. Jedan od tih zastrašujućih podataka odnosi se na spoznaju o brzini razvoja požara pri zapaljenju kamiona, s ekstremnim razvojem temperature koja dosiže 1.000ºC, a u pojedinim slučajevima i nadmašuje te vrijednosti. Iskustva također ukazuju da se za vrijeme požara oslobađa velika količina dima i plinova u kratkom vremenu, i to u ranoj fazi razvoja požara.

Požar u tunelu Mont Blanc pokazao je da vrući plinovi mogu zapaliti vozila u tunelu koja su udaljena i preko 200 m od mjesta izbijanja požara. S tog stajališta, posebnu pozornost treba posvetiti korisnicima (putnicima) tunela, odnosno njihovom ponašanju, budući da većina putnika koji se nađu u takvoj situaciji nisu svjesni opasnosti koja im prijeti.

Kada postanu svjesni što se ustvari događa i koja im opasnost prijeti, najčešće je prekasno za sigurnu evakuaciju. Stoga je neophodno educirati i informirati sudionike u prometu, kako se ponašati u tunelima u slučaju incidenta, koja im oprema i uređaji stoje na raspolaganju te na koji način mogu biti informirani o nastalim događajima unutar tunela.

Osim educiranja i informiranja putnika, neophodno je periodički provoditi treniranje osoblja koje nadzire i upravlja prometom, kako bi u incidentnim situacijama u najkraćem vremenu provelo predviđene postupke.

Istraživanja u Europi

Potaknuta katastrofalnim nesrećama u tunelima, Europska komisija izdala je direktive u smislu minimuma opreme za prevenciju požara u cestovnim i željezničkim tunelima. Osim toga, inicirani su brojni važni istraživački projekti.

To su multinacionalni projekti uglavnom pokrenuti tijekom 2001. godine od strane Europske unije. Sljedeći pregled ukratko objašnjava zadatke i generalnu strukturu spomenutih projekata.

FIT

\”Fire In Tunnels\” je projekt koji je pokrenut u ožujku 2001. godine, a trajanje mu je bilo ograničeno na četiri godine. Ova tematska grupa objedinjuje 33 partnera iz dvanaest europskih zemalja koju koordinira Belgian Building Research Institute (BBRI). Institut prikuplja informacije iz cijele Europe i svijeta o postignutim rezultatima istraživanja i općenito o stečenim iskustvima s područja prevencije požara u cestovnim tunelima.

Šest baza podataka odnosi se na istraživačke projekte: ispitivanje tunelskih uređaja u primjeni, numerički model za simulaciju širenja vatre (požara) i dima, sigurnosni uređaji, izvješća o požarnim incidentima u tunelima i studije za unapređenje tunela. Tri radne grupe unutar FIT projekta usmjerene su prema brojnim fundamentalnim pitanjima.

To podrazumijeva određivanje veličine požara, zbirku smjernica i preporuka za optimiranje pravila projektiranja koja se odnose na prevenciju požara, kao i preporuke za optimiranje evakuacijskih putova, pomoći pri spašavanju i lokalizaciji požara. Informacije o pripadajućim izvješćima mogu se naći na: www.etnfit.net

DARTS

\”Durable And Reliable Tunnel Structure\” također je pokrenut u ožujku 2001. godine i završio početkom 2004. godine. Ovaj projekt je koordinirao COWI (Consulting Engineers & Planners AN) iz Danske. U projekt je bilo uključeno osam europskih partnera koji su bili podijeljeni u šest tehničkih radnih grupa.

Njihova primarna zadaća je bila usmjerena na rješavanje problema prekoračenja troškova za vrijeme gradnje podzemnih objekata namijenjenih transportu. U pojedinim slučajevima prekoračenje troškova je iznosilo do 100% prvobitno proračunatog budžeta.

Osim toga, sudionici radnih grupa razmatrali su mogućnosti ograničenja ili potpunog izbjegavanja prekoračenja vremenskih rokova, koji također pridonose povećanju troškova izgradnje.

Nadalje, razmatrane su mogućnosti podizanja kvalitete gradnje i produljenja \’životnog vijeka\’ tunela, kao najznačajnije financijske čimbenike postojeće prometne infrastrukture. Detaljnije informacije o rezultatima ovog projekta dostupne su na www.dartsproject.net .

\”Safe Tunnel\”

Projekt inovacijskih sustava i okosnice za unapređenje sigurnosti prometa kroz cestovne tunele (\”Safe Tunnel\”) započeo je s radom u rujnu 2001. godine. Projekta je trajao tri godine. \”Centro Ricerche FIAT\” iz Italije dobio je zaduženje da koordinira rad devet participanata.

Ovaj istraživački projekt primarno je trebao pridonijeti smanjenju nesreća u cestovnim tunelima, unapređenjem preventivnih sigurnosnih mjera. Osnovna zadaća je bila smanjenje opsega i broja požara.

Osnovna ideja je bila da se iz prometa isključe (zaustave prije ulaska u tunel) vozila s određenim neregularnostima kao što su: pregrijani pogonski motori, blokirane kočnice ili čak tinjajući požari na pojedinim dijelovima vozila, korištenjem odgovarajuće mjerne opreme.

Osim ovog aspekta, razmatrani su način i mjesto postavljanja uređaja za pouzdano mjerenje brzine vozila te prosljeđivanje informacije o eventualnom kršenju važećih ograničenja. Web adresa ovog projekta je: www.crfproject-eu.org

\”Virtual Fires\”

\”Virtual Fires\” ili virtualni simulator izvanrednih situacija u realnom vremenu pokrenut je s namjerom da traje tri godine s osam partnera iz pet europskih zemalja. Institut za strukturnu analizu (TU Graz, Austrija) postavljen je za koordinatora.

Zadatak projekta bio je razvoj prikladnog i praktičnog simulatora za trening vatrogasaca s ograničenjem gašenja požara unutar tunela. Računalni model koristi se za kreiranje virtualne simulacije požara u tunelskim uvjetima.

Ovakvi sustavi su puno isplativiji i ekološki prihvatljiviji od metoda koje se trenutačno koriste za trening vatrogasaca, a osnivaju se na paljenju starih vozila ili zapaljivih tekućina u cestovnim tunelima ili eventualno u tunelima koji se više ne koriste (ako takvi postoje).

Osim toga, simulator se može koristiti za proučavanje i procjenu tunelskih konstrukcija, te uređaja u tunelima sa stajališta sigurnosti od požara (vatrootpornost). Simulator je, osim za trening vatrogasaca, prikladan za trening operatera koji upravljaju tunelima, a od koristi može biti projektantima, institucijama koje se bave problematikom zaštite od požara te ovlaštenim državnim institucijama.

Detaljnije informacije su dostupne na: www.virtualfires.org

UPTUN

\”UPgrading methodes for fire safety in existing TUNnels\” je razvojno-istraživački projekt za unapređenje metoda zaštite od požara u postojećim tunelima; njegova je provedba planirana u razdoblju od četiri godine, a započeo je u rujnu 2002. godine.

U radu projekta participirao je 41 sudionik iz 13 zemalja Europske unije, kao i tri novopridružene države. Koordinacija je povjerena nizozemskoj organizaciji za primijenjena znanstvena istraživanja – TNO i talijanskoj agenciji za nove tehnologije, energetiku i okoliš – ENEA.

Načelni ciljevi ovog velikog projekta, s budžetom od otprilike 12 milijuna eura, mogu se podijeliti kako slijedi:

Razviti, odrediti i promovirati inovativne i financijski opravdane mjere u smislu prevencije, lokalizacije i suzbijanja požara. Osnovni zadatak je smanjiti vjerojatnost izbijanja požara u postojećim tunelima, te ograničiti širenje posljedica požara.

Kreirati i primijeniti kriterije procjene i unaprijediti metode za tunele koji su već u eksploataciji na temelju prijašnjih iskustava. Namjera je da dobiveni rezultati pruže projektantima i operaterima koji upravljaju tunelima, ali isto tako i interventnim i spasilačkim ekipama, bolje osnove za unapređenje sigurnosnih mjera i sigurnosnih standarda vodeći računa o osobnoj sigurnosti i sigurnosti materijalnih dobara.

Detaljniji pregled opsega i rezultata projekta dostupan je na web stranici: www.uptun.net

Safe-T

\”Safety in Tunels\” je sljedeća tematska skupina s trogodišnjim mandatom koja je započela u jesen 2003. godine. Projekt koordinira nizozemski TNO. Osnovni zadatak ovog projekta je usklađivanje europskih zahtjeva za sigurnost u tunelima. Stečena iskustva na nacionalnim razinama bit će sastavni dio tih propisa.

Temeljem negativnih iskustava prijašnjeg operativnog koncepta vođenja tunela Mont Blanc, posebna pažnja posvećuje se operativnim konceptima tunela koji povezuju dvije države. Iskustva regionalnih institucija, vatrogasnih postrojbi i ekipa medicinske prve pomoći od posebne su važnosti za ovaj projekt.

Dodatne informacije dostupne su na: www.safetunnel.net

SIRTAKI

\”Safety Improvement in Road & Rail Tunnels using Advanced Information Technologies and Knowledge Intensive Decision Support Models\” pokrenut je u rujnu 2001. godine s planom trajanja od tri godine. U projekt je uključeno dvanaest europskih partnera na čijem čelu se nalazi španjolska organizacija ETRA.

Projekt je usredotočen na reformu operativnih koncepata s obzirom na sigurnosnu i interventnu organizaciju. Po završetku razvoja ovog koncepta, isti će biti testiran na različitim cestovnim i željezničkim tunelima.

Projekt bi trebao rezultirati boljom prevencijom kritičnih situacija, efikasnijom pomoći pri donošenju odluka operativnog vođenja tunela, uključivanjem u europsku operativnu mrežu, kao i unapređenjem nadzora objekata (tunela).

Dodatne informacije dostupne su na: www.sirtakiproject.com

Hrvatska ukorak s razvojem

Opisani razvojno-istraživački napori koje ulaže Europska komisija kako bi povećala sigurnost u cestovnim tunelima predstavljaju osnovne preduvjete za usklađivanje cijele Europe na tom području. Budući da su tuneli neizbježan dio europske prometne mreže, ova istraživanja daju veliki doprinos sigurnom prijevozu ljudi i dobara.

S obzirom na intenzivnu cestogradnju u Hrvatskoj posljednjih godina, koja podrazumijeva i gradnju tunela, opisana problematika prisutna je i kod nas. Hrvatska ulaže velike napore kako bi se uklopila u okvire europskih normi. Koliko smo u tome uspješni, najbolje ilustrira visoka ocjena Europske komisije tunela Plasina, dobivena prošle godine (zauzeo je 3. mjesto).

U tijeku je ocjenjivanje tunela Mala Kapela i Grič na autocesti A1 Zagreb – Split, za koje se s obzirom na razinu opremljenosti i osposobljenosti operatera te uspostavljene organizacije, ponovno očekuju visoke ocjene.

]]>