Siromašnima struja na kapaljku

ZAGREB – Tročlanoj obitelji koja živi u jednosobnom stanu i ima limitator od četiri kilovata, a nema novca za dokupljivanje dodatne snage, ako se grije na termopeć, struje će biti »na knap« jer će, uz slabiju peć, moći biti upaljena samo još koja žarulja

Prihvati li Sabor prijedlog Ministarstva gospodarstva i HEP-a o obaveznoj ugradnji limitatora, Hrvatska će se pridružiti europskim zemljama koje su limitatore odavno uvele u sva svoja kućanstva. Francuska je, primjerice, to učinila prije dvadesetak godina o trošku vlastite elektroprivrede, kao što planira učiniti i HEP u Hrvatskoj. Za Francusku to sigurno nije bio mali trošak jer ima oko 30 milijuna kućanstava priključenih na mrežu. Ugradnja je potrajala oko deset godina, jer se svake godine rješavala po jedna pokrajina. Njemačka je, s druge strane, svojim građanima nametnula obavezu ugradnje limitatora, ostavljajući im da je sami i plate. Talijani su, moglo bi se reći, bili najdosjetljiviji i najbrži, jer su u tri godine uspjeli stara, mehanička brojila zamijeniti modernijima, elektronskima, s daljinskim očitanjem, u kojima postoji i limitator. Uštedjeti su uspjeli zato što su ispravna stara brojila na dražbi prodavali siromašnijim zemljama poput Litve, Kube i slično.

Hoće li HEP-u pasti ista ideja na pamet, ostaje upitno, no činjenica je da će, ako se limitatori, kao i svugdje vani, budu obavezno ugrađivali, taj proces potrajati. Je li njihova ne baš jeftina ugradnja u dva milijuna kućanstava isplativ posao, HEP tek treba izračunati, nakon čega će se potrošačima priopćiti u kojem će se roku limitatori ugraditi i kojim redoslijedom. Limitator više nikada, neslužbeno doznajemo u HEP-u, neće biti dio obračuna potrošnje električne energije, kao što je bio do 2002. godine, do kada je s njime i račun za struju bio manji. Uđe li limitator u dva milijuna hrvatskih kućanstava, HEP će znati koliko struje mora proizvesti u svojim elektranama, a građani će morati postati racionalniji. Na pitanje kako će HEP uspjeti građane natjerati na racionalniju potrošnju zbog limitatora, koji ograničavaju vršnu snagu, kad će oni moći kupovati dodatne kilovate snage, u HEP-u nam odgovaraju da sigurno neće svi tražiti da im se poveća snaga. Ako netko treba, primjerice, sedam kilovata snage, a prilikom priključivanja na mrežu dopuštena su mu četiri, on će moći kupiti još tri, što će ga u Zagrebu koštati oko šest tisuća, a u ostatku Hrvatske oko pet tisuća kuna (2.000, odnosno 1.700 po kilovatu).

No postavlja se pitanje što će biti s tročlanom obitelji koja živi u jednosobnom stanu, što nije rijedak slučaj u Hrvatskoj, i ima limitator od četiri kilovata, a nema novca za dokupljivanje dodatne snage. Toga će, nažalost, biti, odgovaraju neslužbeno u HEP-u te dodaju da se ta obitelj ipak bez problema može grijati na električnu grijalicu koja treba oko dva kilovata snage, i još imati upaljen televizor, nešto rasvjete, frižider, možda i kakav dodatni, sitniji električni aparat. Ako se grije na termoakumulacijsku peć, onda će, međutim, biti »na knap« jer će, uz slabiju peć (do tri kilovata, kakve su dovoljne za zagrijavanje manjih prostorija), moći biti upaljena samo još koja žarulja i, eventualno, televizor. Bude li se željelo, recimo, usisavati ili oprati robu, televizor će se morati ugasiti. Što će to značiti za, primjerice, bračni par s bebom ili dvoje manje djece, čija se roba pere gotovo svakodnevno, posve je jasno – bit će prisiljeni kupovati dodatne kilovate ako za to budu imali novca. B. MRVOŠ-PAVIĆ Izvor: Glas Istre www.glasistre.hr

]]>