Siva ekonomija u Hrvatskoj podjednako raširena kao u Italiji

HRVATSKA – U Hrvatskoj je udjel sive ekonomije u BDP-u procijenjen na 16 posto, što je iznad prosjeka novih članica EU, ali sličnu raširenost sive ekonomije imaju i neke stare članice

Udio sive ekonomije u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) procijenjen je na oko 16 posto i u usporedbi s novim članicama Europske unije Hrvatska je svrstana među zemlje s najvećom raširenošću neslužbene ekonomije. Prosjek za deset novih članica EU iznosi 12,1 posto, pri čemu je najmanji udjel siva ekonomije u BDP-u zabilježen na Malti (5,8 posto), a najveći u Litvi (18,9) posto. Rezultate procjene sive ekonomije u Hrvatskoj, koju je proveo zagrebački Ekonomski institut, predstavio je premijer Ivo Sanader na prošlotjednoj sjednici Vlade i tom je prilikom još jednom ponovio da će Hrvatska morati u svoj BDP uračunati i sivu ekonomiju, “što će se odraziti i na podatke o udjelu vanjskog duga u BDP-u pa on ne bi bio 83 nego 70 posto”.

Obveza hrvatske Procjena sive ekonomije i njeno uključivanje u službeni BDP obveza je Hrvatske prema usporedivoj međunarodnoj metodologiji obračuna BDP-a, a to je i jedan od zahtjeva kojeg moraju ispuniti sve zemlje kandidati prije ulaska u EU, među ostalim, i stoga jer je procjena (realna) BDP-a osnovni kriterij za povlačenje sredstva iz europskih fondova. Za razliku od pojedinih zemalja koje su nastojale umanjiti procjenu sive ekonomije kako ne bi ugrozile izglede za dobivanje sredstava iz EU-fondova, kod hrvatske Vladi ne naziru se takve namjere. Njoj je mnogo važnije da uključivanjem sive ekonomije malo popravi statističku slike Hrvatske, od pokazatelja poput spomenutog udjela vanjskog duga u BDP-u, do prosječnog bogatstva svakog stanovnika. Kada se uključi sivu ekonomiju, mjereno paritetom kupovne moći, BDP po stanovniku u 2004. godini u Hrvatskoj je iznosio 11.936 eura, nasuprot 10.290 eura bez sive ekonomije. S novim izračunom BDP-a Hrvatska znatno bolje stoji na listi usporedivih zemalja, gdje zauzima četvrto mjesto, iza Slovenije (17.900) , Češke (15.900) i Mađarske (13.600). Većina ostalih ekonomskih pokazatelja također se poboljšava i prema pojedinim pokazateljima Hrvatska više ne strši tako jako kao prije, osobito kada je riječ o veličini javne potrošnje ili javnog duga. S tom uljepšanom ekonomskom slikom Hrvatska će se vjerojatno početi predstavljati svijetu od 2007. godine. Nakon što je Vlada prihvatila procjenu Ekonomskog instituta, procedura nalaže upućivanje prijedloga Europskoj komisiji na odobravanje, a nakon toga službena bi statistika mogla početi objavljivati revidirane ekonomske pokazatelje. Više o ovoj temi na www.poslovni.hr

]]>