Šonje: Euro bi pomogao! Babić: S eurom ne žuriti!

Hrvatska – Dok dr. Velimir Šonje drži da bi brzo uvođenje eura bilo dobro za Hrvatsku, dr. Ante Babić smatra da kuna treba ostati “na vlasti” i dvije godine nakon prijama u EU

Problemi Hrvatske narodne banke u održavanju tečaja domaće valute u rasponu od 7,4 do 7,6 kuna za euro, svakim su danom sve teži zbog nepovoljnoga “vanjskog okoliša” i “unutarnjih neprijatelja”. Tako je HNB, umjesto standardnim deviznim aukcijama, proteklog tjedna morao administrativnim mjerama utjecati na smanjivanje kunske i devizne likvidnosti kako bi zaustavio aprecijaciju kune. Glavni razlozi koji utječu na jačanje kune jesu kupovanje deviza u inozemstvu od države, banaka i poduzeća, strane investicije i negativni saldo vanjskotrgovinske razmjene. Takav odnos snaga zna često koristiti i domaći bankarski sektor koji umjetnim bildanjem kune neposredno prije ljeta nastoji zaraditi na deviznim spekulacijama u kasnijem razdoblju. U takvom okruženju i s takvim utezima oko vrata, očito je da bi u HNB-u morali sjediti čarobnjaci da saniraju posljedice bez sve restriktivnijih monetarnih rješenja. U svjetlu tih problema i visoke euroizacije domaće štednje i kreditnih linija (krediti s valutnom klauzulom), nameće se pitanje ne bi li rješenje bilo uvođenje eura.

Mr. Velimir Šonje, direktor konzultantske kuće ArhivAnalitika, koji je već prije nekoliko godina zagovarao brže uvođenje eura, tvrdi da i dalje smatra kako bi to bilo dobro za Hrvatsku, ali da zbog stava Europske središnje banke to sada nije realno. “Europska središnja banka je 2003. poslala jasnu poruku tranzicijskim zemljama da ne uvode euro prije nego što to oni odobre. Zbog toga će HNB, uslijed visoke euroiziranosti domaće štednje, biti ograničen u monetarnoj politici, a inozemni dug će biti stalni i veliki problem”, tvrdi Šonje. Kada bi pak kojim slučajem Europska središnja banka promijenila stav i kad bi Hrvatska bila u mogućnosti uvesti euro, automatski bi nestalo problema s vanjskim dugom, iako bi ostao problem velikog javnog duga. Naravno, Hrvatska bi izgubila monetarni suverenitet, ali je taj suverenitet ionako ograničen visokom euroizacijom hrvatskoga financijskog tržišta, a banke i te kako znaju koristiti tu situaciju. Vanjskotrgovinska razmjena također ne bi toliko ovisila o tečajnim promjenama, a i niz drugih transakcija bi bio “odriješen” od tečajnih problema. Uvođenje eura imalo bi pozitivne posljedice i na brže restrukturiranje domaćega gospodarstva.

Dr. Ante Babić, državnik tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju, smatra, pak, da rasprava o uvođenju eura znači nepotrebnu dramatizaciju tečajne politike. “Mislim da bismo tržištu poslali pogrešan signal kada bismo nakon 13 godina stabilne domaće valute ishitreno prešli na euro. Tečajne oscilacije kune uopće nisu toliko velike da bi trebale brinuti preko mjere. HNB vrlo dobro u postojećim uvjetima odrađuje svoj posao čuvanja stabilnosti domaće valute i posredno cijena, pa smatram da se ne bismo trebali odreći monetarnog suvereniteta dok ne uđemo u EU i još dvije godine poslije. U svakom slučaju, uvođenje eura nije čarobni štapić kojim bi se riješili svi naši problemi”, zaključuje Babić. piše Frenki LAUŠIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija [url=”http://www.slobodnadalmacija.hr”]www.slobodnadalmacija.hr [/url]

Montažne kuće – gradimo.hr

]]>