Spomeničku rentu nema tko plaćati

ŠIBENIK – Dok je Split u ovoj godini uprihodio oko 5 milijuna kuna, a Zadar oko četiri milijuna kuna, Šibeniku će ostati tek malo više od pola milijuna kuna od spomeničke rente

Prihod od spomeničke rente u šibenskoj staroj gradskoj jezgri i dalje ne odgovara namjerama i namjeni zbog koje je uveden. Primjerice, dok je Split u ovoj godini uprihodio čistih oko 5 milijuna kuna iz spomeničke rente, a Zadar oko četiri milijuna kuna, Šibeniku je ostalo čistih tek 423 tisuće kuna od oko 700 tisuća, koliko je Grad ubrao od spomeničke rente u tri tromjesečja ove godine!!! Dogradonačelnik Tomislav Ninić, zadužen za društvene djelatnosti, napominje da će šibenski “skor” na kraju godine sigurno biti oko 900 tisuća kuna, dakle neznatno više, a u usporedbi sa Zadrom i Splitom, i nadalje je riječ o ogromnoj razlici. Poljana i parkiralište Što je od spomeničke rente ubrano ove godine tako malo, može se zahvaliti ili neefikasnosti naplate ili činjenici da stari grad umire pa spomeničku rentu – nema tko plaćati! Mnogi tvrde da je stari grad zamro otkad je na Poljani ukinuto parkiralište i otkad su povećane najamnine za poslovne prostore, a takav stjecaj okolnosti mnoge je korisnike prostora, ponajviše trgovce, pa samim tim i građane, odvukao izvan stare gradske jezgre. Da ne spominjemo na primjer Solarisa i sličnih, čiji gosti uz ostalo dolaze i zbog “spomeničkog imidža” Šibenika, a oni spomeničku rentu – ne plaćaju. No, dogradonačelnik Tomislav Ninić s tim se ne slaže: – Ukidanje parkirališta na Poljani nikako ne može biti razlogom, svako tamo izgubljeno parkirališno mjesto nadoknađeno je onim u Dragi, Šarinoj pekari, na obali – a sve su to lokacije uz samu staru jezgru. I – nitko nije otišao iz stare jezgre, a što se visine najamnine tiče, ona je morala postati sastavni dio tržišnog ponašanja i gospodarenja prostorima u vlasništvu Grada. Po Zakonu o spomeničkoj renti Grad Šibenik je bio dužan osnovati tijelo koje bi vodilo upravo problematiku stare gradske jezgre. Konzervator Miro Škugor kaže:

Projekti za Europu – Takva tijela imaju i Split, i Zadar, i Rijeka. Bez toga tijela ili službe Grad se ne može pojaviti s programima i projektima zaštite stare gradske jezgre ni u državnom proračunu koji svi drugi izdašno crpe, ni u različitim fondovima, a ni kod Svjetske banke koja to također financira. Samo u ovoj godini Split je, uza sve te ostale spomenute izvore, namirio 11 milijuna kuna za staru jezgru. Takva tijela se brinu o svemu, od stanja pločnika, uređenja ulica, infrastrukturnih radova pa dalje, a mi smo u situaciji da komunalna poduzeća određuju kako će se postupati i kako će se što raditi u zaštićenoj spomeničkoj jezgri, i to – do apsurda! Jedini način, kažu konzervatori, jest formiranje službe ili tijela – kako to i nalaže Zakon o spomeničkoj renti donesen prije nekoliko godina – koji bi skrbili upravo o spomeničkoj cjelini stare jezgre – kao i u drugim hrvatskim gradovima. piše Jordanka GRUBAČ Izvor: www.SlobodnaDalmacija.hr

]]>