Sporna uknjižba Istra cementa na kamenolom Maks na Stoji

PULA – Općinsko državno odvjetništvo u Puli tijekom proteklih godinu dana pokrenulo je nekoliko pravosudnih radnji koje dovode u pitanje način na koji je izvršena privatizacija nekretnina koje su danas u vlasništvu Istra cementa d.o.o. iz Pule.

To nam je jučer potvrdio općinski državni odvjetnik Aleksandar Puh. – Točno je da smo temeljem 118. članka Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama podnijeli zahtjev za brisanje prava vlasništva, svih upisanih tereta i upis pomorskog dobra. Radi se o tri čestice veličine oko 12.500 četvornih metara koje se nalaze u luci posebne namjene Sveti Petar koju koristi Istra cement, izjavio je Puh. S obzirom na to da je Istra cement d.o.o. te nekretnine platio tijekom pretvorbe, Aleksandra Puha smo pitali hoće li sada država obeštetiti tvrtku prilikom oduzimanja vlasništva. – Dosad nismo imali takav slučaj tako da vam trenutno ne mogu precizno odgovoriti na to pitanje, dodao je Puh čije odvjetništvo inače prednjači u Hrvatskoj po pitanju utvrđivanja pomorskog dobra. Druga problematična nekretnina je ona na kojoj se nalazi kamenolom Maks gdje je upitno kako je Hrvatski fond za privatizaciju dozvolio da u pretvorbu uđe kamenolom koji je u pravilu uvijek u vlasništvu Republike Hrvatske. – Prije otprilike godinu dana zatražili smo od HFP-a da se očituju o tome temeljem čega je kamenolom, čije je vlasništvo u pravilu riješeno Zakonom o rudarstvu, postao vlasništvo Istra cementa. Iz fonda se još uvijek se nisu očitovali, pojasnio nam je općinski državni odvjetnik. Spomenuti zakon propisuje da je rudno blago isključivo vlasništvo Republike Hrvatske. Aleksandar Puh nam je izjavio i da prema njegovim saznanjima Državno odvjetništvo ne vodi nikakav postupak u vezi s načinom na koji se Istra cement d.o.o. knjižio na nekretnine na Valkanama.

Inače, kamenolom Maks vrlo je zanimljivo gradsko područje u svjetlu aktualnih prostornoplanskih događanja i usvajanja Generalnog urbanističkog plana Grada Pule. Naime, u prijedlogu GUP-a za javnu raspravu cijela zona kamenoloma bila je namijenjena u rekreativne svrhe. Tijekom javne rasprave Istra cement d.o.o. je priložio primjedbu kojom je zatražio da se zona kamenoloma pretvori u stambenu i mješovitu zonu. To nam je jučer potvrdila i Jasminka Doblanović Peharda iz gradskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalni sustav i imovinu. – Istra cement je u zoni uz Ulicu Stoja zatražio stambenu namjenu, što su Povjerenstvo i Savjet za praćenje izrade GUP-a i usvojili, ali uz ograničenje da se mora donijeti Detaljni plan uređenja te da se smije graditi samo gdje nema šume. Ostatak kamenoloma je na osnovu zahtjeva iste tvrtke prenamijenjen u mješovitu zonu, objasnila nam je Doblanović Peharda dodajući da se u toj zoni može graditi gotovo sve. Kamenolom Maks ima dozvolu za rad do 2027. godine iako se već sada njegova najniža točka nalazi metar iznad površine mora. Doista je čudno kako je država dozvolila uknjižbu cementare na kamenolom a ako se ništa ne promijeni i ako se usvoji predviđena verzija GUP-a, vlasnici cementare ostvarit će golemu zaradu s obzirom na to da se cijene građevinskog zemljišta i pojedinim lokacijama u Puli kreću već i do petsto eura po metru. A Istra cement na Stoji ima više od sto tisuća četvornih metara. Dražen MAJIĆ Izvor: www.GlasIstre.hr

]]>