Staklo kao konstrukcijski materijal zimskih vrtova

Priznajemo, izgled takvog skeleta zaista izgleda futuristički i ne pristaje uz svaku kuću – ipak zahvaljujući čisto tehničkim pomacima u ovom području moguće je realizirati vrlo zahtjevna i dojmljiva rješenja.

Ostakljenje

Na zimskim vrtovima danas se za ostakljenje u pravilu koriste funkcijska stakla koja posjeduju vrlo dobre osobine u pogledu toplinske izolacije. Tako trenutni standard iznosi 1,1 W/m2 K.

Zahvaljujući ovakvom ostakljenju – u zavisnosti od odabrane konstrukcije – moguće je postići ukupnu vrijednost toplinske izolacije od 1,4 W/m2 K. Postoje doduše i stakla sa još nižom vrijednošću (do 0,4 W/m2) ali ih je na tržištu vrlo teško pronaći iz razloga toga što im je cijena dosta visoka i što imaju lošu ukupnu energetsku bilancu.

Za ostakljenje kosih ploha u stambenim prostorima (područje krova) i ostakljenje okomitih ploha (kao što su na primjer balkoni) do visine prozora u pravilu se koriste sigurnosna stakla (neke zemlje članice Europske Unije izričito propisuju ugradnju sigurnosnih stakala na spomenutim mjestima).

Potrebno je razlikovati jednoslojno sigurnosno staklo od lameliranog (homogenog) sigurnosnog stakla.

Lamelirano sigurnosno staklo sastavljeno je od najmanje dvije ''obične'' staklene plohe (floatglas) uz pomoć lijevane smole i kao takvo čini homogenu – i nedjeljivu (koja se ne rasprskava) cjelinu.

Ukoliko se dogodi da ovakvo staklo pukne onda se pojedini stakleni komadi ne rasprskavaju okolo nego ostaju zalijepljeni na onaj međusloj smole pa zbog toga nikoga ne mogu ozlijediti (na sličan princip funkcionira i vjetrobransko staklo na automobilu).

Jednoslojno sigurnosno staklo (prenapregnuto staklo ili kaljeno staklo – posebnim postupkom toplinske obrade proizvedeno staklo – najprije se snažno zagrijava a zatim brzinski hladi kako bi se postigla optimalna vlačna i tlačna čvrstoća) prolazi kroz specijalan postupak očvršćivanja koje ga čini 7 puta čvršćim (otpornijim na lomljenje) od običnog stakla.

Ukoliko se ipak dogodi da pod snažnim udarcem ili pritiskom pukne ono se rasprskava u mnoštvo sitnih i tupih komadića tako da je opasnost od ozljeđivanja svedena na minimalnu mjeru.

Kako bi se zaista postigli visoki sigurnosni standardi kod zimskih vrtova u području krova koristi se sigurnosno izolacijsko staklo koje je u stvari s jedne strane (vanjske) građeno od jednoslojnog sigurnosnog stakla (kaljenog stakla) a s druge (unutarnje) strane nalazi se lamelirano sigurnosno staklo.

Ovakva kombinacija staklenih ploha čini krov potpuno zaštićenim od bilo kakvih atmosferskih padalina (tuče) i istovremeno u stanju je izdržati veliko opterećenje (na primjer veće količine nagomilanog snijega).

Debljina pojedinih stakala određuje se s obzirom na veličinu stakla, krovnu kosinu (pod kojim kutom se krovna konstrukcija spušta) kao i na aktualne klimatske prilike tog područja (jačinu vjetra, količinu snijega, vrstu i učestalost padalina). S obzirom na mnoštvo vrsta funkcijskih stakala u tekstu ispod spomenut ćemo samo ona najzanimljivija.

Heat-Mirror staklo

S obzirom na pojedine izvedbe propusnost infracrvenih zraka kod ove vrste stakla može biti smanjena i do 99% pri čemu je pregrijavanje unutarnjih prostorija uglavnom moguće riješiti i bez ugradnje dodatnih sjenila. Vrlo važna osobina ovog stakla je i vrlo niska U-vrijednost. Jedini nedostatak ove vrste stakla trenutno je njezina nabavna cijena.

IQ staklo(Heating Glas

Do sada smo staklene plohe poznavali kao hladan materijal – no gotovo je s time jer IQ staklo ne samo da štiti od studeni i vanjskih atmosferskih utjecaja nego i zagrijava zimski vrt, u najmanju ruku pobrinut će se za ugodnu temperaturu stakala čija će se toplina reflektirati u unutarnje prostorije.

Kabeli kojima se staklo spaja na električnu mrežu postavlja ju se tako da su gotovo nevidljivi, odnosno vidljivi su samo kad su prozori i vrata u otvorenom položaju.

Alarmno staklo

Elektronski elementi, infracrveni i protuprovalni senzori integriraju se u strukturu izolacijskog stakla i povezuju se s alarmnim sustavom cijelog objekta. Na vratima i prozorima instaliraju se posebni detektori koji registriraju svaku promjenu situacije u blizini.

Aktivno staklo

Specijalni zaštitni sloj postojan na atmosferske utjecaje brine se za postupak “samočišćenja”. Onečišćenja organskog porijekla razlažu se uz pomoć dnevnog svjetla (fotokataliza) i na taj način nikakve se čvrste tvari ne mogu zadržati na površini stakla – dolaskom iduće kiše vodena se masa ravnomjerno raspoređuje preko cijelih staklenih površina i ispire otopljene nečistoće gotovo u potpunosti i bez mrlja (hidrofilni efekt).

]]>