Stambene štedionice: Krajem polugodišta 33,4 mil. kuna dobiti

STAMBENA ŠTEDNJA – Po iznosu štednih depozita krajem lipnja najveći tržišni udio ima Prva stambena štedionica dok je po broju odobrenih kredita najbolja Raiffeisen stambena štedionica

Četiri stambene štedionice su u prvom polugodištu 2005. ostvarile ukupnu dobit od 33,4 mil. kuna, a godinu ranije bile su, promatrano zajedno, u gubitku od tridesetak milijuna kuna, podaci su HNB-a. Poznato je da se u početnom razdoblju računa na gubitke u poslovanju stambenih štedionica, no većina je štedionica davno prošla te godine i jasno je da vlasnici očekuju sve veće profitne uspjehe. Kako će nedavne promjene propisa utjecati na poslovanje vidjet će se već po rezultatima za kraj ove godine, ali će tek 2006. biti «godina kušnje», o čemu piše posebni prilog časopisa «Banka» o stambenim štedionicama.

Poznato je da su državni poticaji smanjeni sa 25% na 15% i da se ta promjena primjenjuje retroaktivno (vrijedi već za ovu godinu). Vodeći ljudi u stambenim štedionicama nadaju se da će novouvedena mogućnost međufinanciranja, kao i činjenica da su efektivne kamatne stope na štednju još uvijek visoke i iznose između 7% i 8%, biti dovoljne da namire izgubljeni dio poticaja i zadrže, odnosno privuku nove štediše. Natjecanje za prvo mjesto i dalje se vodi između Prve stambene štedionice i Raiffeisenove štedionice. Prema stanju štednih depozita (1,82 mlrd kn) PSŠ je krajem lipnja bila najveća (38,74% tržišta), RSŠ (1,79 mlrd kn) korak iza (38,09%). Wüstenrot (663,3 mil. kn) ima 14,08% tržišta, a najmlađa PBZ stambena štedionica (428,2 mil. kn) 9,09% udjela. Promatraju li se krediti, RSŠ je u velikoj prednosti pred najvećim konkurentom jer je odobrila 5.341 kredit ili 46,95 mil. eura, dok je PSŠ odobrila 2.876 kredita ili 21,38 mil. eura.

«U javnosti se kao pokazatelj uspješnosti poslovanja stambenih štedionica nametnuo podatak o broju sklopljenih ugovora. Međutim, budući da pojedine stambene štedionice posluju već sedam godina, podatak o broju zaključenih ugovora je pogrešno zasebno interpretirati. Potrebno je sagledati i iznos ukupno prikupljene štednje, broj ugovora koji su završili kreditnim odnosom sa štedionicom te ukupan iznos odobrenih stambenih kredita», upozorava Mladen Mirko Tepuš iz HNB-a u članku u posebnom prilogu mjesečnika «Banka» posvećenom stambenim štedionicama. (Bankamagazin)

]]>