Stečajevi neće više trajati unedogled

ZAGREB – Izmjene Stečajnog zakona trebale bi osigurati namirenje vjerovnika i oživljavanje dužnika nakon stečaja u kratkim rokovima, da stečajevi ne bi više trajali unedogled. Stečajevima bi se znao i kraj, a ne samo početak, rekla je jučer, predstavljajući izmjene toga zakona, ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt.

Stečajevi u malim poduzećima, a takvih je 80 posto, trajat će do tri mjeseca, a u velikima najduže do tri godine. Izmjenama treba spriječiti sadašnje negativne posljedice stečaja, od rasprodaje cjelokupne imovine, ostajanja radnika bez posla i slanja na burzu, prodaje nekretnina u bescjenje, do izostanka nove proizvodnje nakon stečaja. Sva radnička potraživanja ulaze u prvi isplatni red, a odvjetnici više neće moći biti stečajni upravitelji bez položenog stručnog ispita, naglasila je ministrica. Brži, logičniji i funkcionalniji stečajni postupak postići će se, uz ostalo, jasnim određivanjem razloga nesposobnosti plaćanja kao uvjeta za otvaranje stečaja. Umjesto teško odredive zakonske obveze o neplaćanju petine obveza dužnika u razdoblju od dva mjeseca, smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze na bilo kojem računu duže od 60 dana. U elektronskom obliku javno će se objavljivati sve sudske odluke, pozivi i obavijesti o stečaju.

Prethodni postupak, koji je trajao godinama, treba završiti za tri mjeseca, drugostupanjski sud dobiva rok od 60 dana za rješenje žalbe, a stečajni plan mora se izraditi za šest mjeseci, u pravilu bi se morao donositi na prvom izvještajnom ročištu da bi nastavak proizvodnje i oživljavanje dužnika imali svrhe. Osim što se odvjetnici izjednačavaju sa svim drugim visokoobrazovanim građanima, koji mogu biti stečajni upravitelji kada polože stručni ispit, novost je da će stečajni upravitelj moći biti skinut s liste koju će ubuduće voditi Ministarstvo pravosuđa. Naglašena je važnost stečajnog plana radi obnove proizvodnje, a obnova proizvodnje, tvrdi ministrica, u interesu je vjerovnika, osobito kada nema imovine čijom bi se prodajom dugovi mogli namiriti. Naglasila je i socijalnu dimenziju izmjena jer se cjelokupna potraživanja radnika razvrstavaju samo u prvi isplatni red, a ne kao dosad i u drugi. Radnici i dalje neće plaćati sudsku pristojbu, dok će je država ubuduće morati plaćati kao i svi drugi podnositelji zahtjeva. G. GRBIĆ Izvor: Glas Istre www.glasistre.hr

]]>