Šumarstvo i drvna industrija mogu ublažiti klimatske promjene!

EU želi promicati potrošnju proizvoda koji proizlaze iz kružne ekonomije i koji se plasiraju putem Zelene javne nabave. Svi proizvodi šume i drvne industrije zadovoljavaju visoke ekološke principe i kriterije održivosti jer šuma se stalno obnavlja, stabla akumuliraju CO2, a tijekom uporabe predmeta na bazi drva štetne tvari iz zraka se zadržavaju desetljećima u samim proizvodima, sve dok oni traju.

Kod javnog predstavljanja takvih održivih proizvoda, bitno je ne stavljati naglasak samo na ekonomske kriterije jer EU želi ohrabriti ulagače u zelene proizvode po principu kružne ekonomije, budući da ekonomski benefiti ne mogu biti jedini kriteriji za izbor nekog proizvoda. Je li sada, u nikad viđenom vremenu krize fosilnih goriva ujedno i vrijeme za odustajanje od obnovljivih izvora energije, poput šumske biomase, odnosno trebamo li se svi mi kao građani – potrošači kratkoročno okrenuti tim jeftinijim energetskim rješenjima?

Upravo je obilježavanje Dana planeta Zemlje prilika za promociju drvnih proizvoda koji nastaju kao rezultati učinkovite kružne ekonomije.
Napredak u korištenju ekoloških, održivih i energetski učinkovitih proizvoda može se postići samo u suradnji svih dionika na tržištu, uključujući i zakonodavstvo, proizvođače, ekološke i tehnološke stručnjake te krajnje potrošače.

Cilj na šumi baziranog sektora je poticanje svijesti krajnjih potrošača koji trebaju više birati proizvode od prirodnih materijala, a upravo je upotreba drva važan ključ za napredak europskih i hrvatskih ruralnih područja.

Najveći izazovi kružne ekonomije su povećani troškovi proizvodnje te teško probijanje ekoloških proizvoda u medijskom prostoru, gdje još uvijek dominiraju instant zamjenski proizvodi koji potrošačima ne nude kvalitetu i pouzdanost, dok se njihovo najveće ograničenje odnosi na zbrinjavanje otpada, jer odbačeni PVC prozori ili laminatni podovi često završavaju na odlagalištima komunalnog otpada.
Drvna industrija koristi zdrave materijale, ekološke premaze te prirodne tkanine, a sve navedeno omogućava harmonizirano zbrinjavanje otpada u skladu s EU načelima, uz preporuke za čim većim postotkom ponovne uporabe odbačenih drvnih predmeta i za visokom stopom recikliranja drvnih materijala.

Informacije potrošačima moraju biti korisne, pouzdane te moraju osiguravati mogućnost usporedbe s ostalim proizvodima na tržištu.

Potražnja za namještajem ovisi o dva faktora: platežnoj moći potrošača i ukusu potrošača, odnosno zainteresiranosti za dizajn.

NAGLASCI:

– Više od 10 milijuna tona namještaja se godišnje odbaci u zemljama članicama EU-a;

– Europske šume su glavni ponor ugljika, a Hrvatska je među rijetkim zemljama koje su sačuvale veliki postotak prirodnih šuma;

– Veću potražnju za drvnim proizvodima ograničavaju platežna moć kupaca, loše potrošačke navike uslijed utjecaja konzumerizma te premalo informacija upućenih krajnjim korisnicima;

– Dobar dizajn drvnih proizvoda i namještaja može dodatno privući interes kupaca;

– Cjelokupni proizvodni ciklus mora uključivati održivu proizvodnu shemu koja uključuje sve faze, počevši od dizajna, proizvodnje, distribucije te do kraja životnog ciklusa proizvoda;

– U zemljama jugoistočne Europe izostaje kvalitetno i detaljno informiranje potrošača i odgovornost u odgovarajućem zbrinjavanju ili recikliranju drvnih proizvoda.

Hrvatski drvni klaster je član vodećih europskih strukovnih asocijacija i jedan je od kreatora kaskadnog pristupa uporabi drva, stoga će nastaviti realizaciju mnogobrojnih aktivnosti koje su usmjerene prema poboljšanju položaja drvnih proizvoda u javnosti. Također, nastavit će se intenzivno zagovaranje izmjena navika sektorskih dionika i jačanje njihove svijesti o važnosti očuvanja okoliša tijekom odvijanja proizvodnih i distribucijskih procesa unutar šumarstva i prerade drva.