Svjetska banka ublažila stavove

ZAGREB – Neki koraci koje je poduzela hrvatska Vlada 2004. možda nisu zahvaćeni studijom, ističe u priopćenju Svjetska banka • Isprika je izostala, ali su priznate manjkavosti u metodologiji prikupljanja podataka

Ocjena Svjetske banke, objavljena u studiji »Poslovanje 2006. godine«, ne odražava nedavna poboljšanja u poslovnom ozračju u Hrvatskoj. Da se ta studija provodi danas, Hrvatska bi zauzimala više mjesto, piše, između ostalog, u priopćenju što ga je u srijedu izdala Svjetska banka, nakon što je hrvatsko Ministarstvo financija uputilo pismo toj instituciji izražavajući iznenađenje i razočaranje ocjenom. Hrvatska je u publikaciji »Doing Business« zauzela tek 118. mjesto, najlošije od tranzicijskih, odnosno istočnoeuropskih zemalja. Međutim, Svjetska banka se u svojem obraćanju ne ispričava Hrvatskoj, već samo ublažava stavove ističući da je siječanj 2005. godine bio krajnji rok za prikupljanje informacija za to izvješće. Hrvatska je, pak, tek nakon tog datuma poduzela niz reformi na području registracije posla i imovine pa se tako može očekivati da će u izvješću za 2007. godinu zauzeti daleko bolje pozicije. No, ono što je možda najindikativnije u obraćanju te institucije Hrvatskoj jest činjenica da se priznaju manjkavosti u metodologiji prikupljanja podataka za publikaciju »Doing Business«. Hrvatska očito nije jedina zemlja koja je reagirala na objavljeno izvješće.

Metoda rangiranja gospodarstva, odnosno deset pokazatelja od trenutka kad se pokreće posao do međunarodne trgovine, može biti korisna, ali ima i velika ograničenja. Primjerice, neki koraci koje je poduzela hrvatska Vlada 2004. da bi poboljšala poslovno okruženje možda nisu zahvaćeni metodom izrade studije. Hrvatska Vlada nije jedina postavljala pitanja, ističe se u priopćenju što ga potpisuje Shigeo Katsu, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i srednju Aziju. Metodologija koju u izradi studije »Doing Business« koristi Svjetska banka uključuje dosta subjektivnih ocjena, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Naglašava da bi zbog ovogodišnjeg izvješća, koje je »dosta šlampavo odrađeno«, netko trebao snositi odgovornost. – To su kardinalne greške. Izvješće ne predstavlja mišljenje međunarodnih investitora, već je ono u određenoj mjeri odraz frustracije domaćeg »doing businessa«, odnosno uzorka koji je korišten za prikupljanje informacija, veli Lovrinčević. Ističe da je bilo propusta i u samom ispunjavanju hrvatskog upitnika, ali i kasnijoj obradi tih podataka u Svjetskoj banci. Ključni kreatori izvješća, međutim, morali su primijetiti manjkavosti u globalnom izvješću o uvjetima poslovanja. Da nešto s istraživanjem nije u redu, trebala im je ukazati i sama činjenica da su investitorima najprivlačnije zemlje u publikaciji loše rangirane. Ovogodišnja publikacija »Doing Business« tako pokazuje da ni Svjetska banka nije imuna na greške. Jedna od grešaka jest i činjenica da izvješće ne prate eksplicitna objašnjenja rezultata, a nepoznata je i metodologija istraživanja. G. GALIĆ Izvor: Glas Istre www.glasistre.hr