Tečaj kune polako će slabiti

HRVATSKA – Aktualni tečaj od oko 7,36 kuna za euro jednak je onome iz istog razdoblja lani. Analitičari prognoziraju da će predstojeće smanjenje priljeva turističkih deviza voditi uobičajenom slabljenju kune prema euru

Tečaj kune prema euru ovih je dana bio znatno stabilniji od vremena koje je “potrefilo” Hrvatsku: razina tečaja se malo mijenjala te se tek krajem prošloga tjedna javila izraženija potražnja za devizama što je podignula srednji tečaj Hrvatske narodne banke blizu 7,36 kuna za euro da bi ga u utorak premašila, na 7,369123 kune za euro. U ponedjeljak je tako tečaj iznosio 7,3593 kune za euro, a na sličnim je razinama bila kuna i prije godinu dana – od 21. do 23. prošlogodišnjeg kolovoza kretala se od 7,36 do 7,37 kuna za euro dok je posljednjeg lanjskog dana za euro trebalo izdvojiti 7,67 kuna.

Unatoč ovom posljednjem podizanju tečaja i pritiscima na slabljenje kune, čini se da turistička sezona još ima utjecaja na tečaj, komentiraju analitičari Raiffeisenbank (RBA) i navode da istovremeno velika potražnja za domaćom valutom i razine kamatnih stopa stavljaju uteg na kunu, što može djelovati ograničavajuće na tečaj. Stoga ti analitičari ne prognoziraju da će se ovog tjedna bitno mijenjati srednji tečaj kune prema euru, dok bi na mjesečnoj razini slabija potražnja za kunama i tanji turistički priljev nakon okončanja glavnoga dijela sezone, trebali rezultirati rastom tečaja, odnosno slabljenjem kune.

Likvidnost banaka na tržištu je pritisnuta i potrebama održavanja obvezne pričuve i potražnjom za gotovinom iz turističkih regija što izvlači dio likvidnosti iz bankovnog sustava. Zbog toga su kamatne stope na novčanom tržištu porasle početkom kolovoza, u srcu turističke sezone, pri startu novog razdoblja izdvajanja obvezne pričuve, na najviše ovogodišnje razine a povećane su transakcije na domaćem deviznom i novčanom tržištu i većom ulogom mirovinskih fondova. Povećana aktivnost ipak je zbog pada likvidnosti smanjena, iako je bio popriličan promet na domaćem tržištu početkom kolovoza.

Potražnja za kunama nadmašuje ponudu na Tržištu novca Zagreb prosječno oko 200 milijuna kuna, navode analitičari RBA koji ističu da se istodobno na obratnim repo aukcijama središnje banke plasiraju rekordni iznosi kuna bankama. Analitičari RBA i podsjećaju kako je središnja banka u lipnju održala posljednju deviznu intervenciju. Ove godine je deviznim intervencijama HNB prikupio od banaka gotovo 300 milijuna eura, te je reagirao samo u smjeru sprječavanja pretjeranog jačanja kune, pomažući kunsku likvidnost. Sanja STAPIĆ Izvor: Slobodna Dalmacija www.slobodnadalmacija.hr