TEF-ovo zemljište izmiče mađarskom zagrljaju!?

ŠIBENIK – Od zatvaranja TEF-a prije osam godina Šibenik strepi za sudbinu 27 hektara površine na kojem se prostirala tvornica. Zemljište procijenjeno na više od stotinu milijuna kuna, naime, opterećuje hipoteka od 46,5 milijuna kuna koju zbog dugova nastalih u vrijeme dok je TEF još radio drži naftni konzorcij Ina-Mol. Gradska uprava odlučila se nagoditi s “naftašem”, možda i kroz dodjelu atraktivnih lokacija za nove benzinske crpke

Nagodbom s hrvatsko-mađarskim naftnim divom Ina-Mol, šibenska gradska vlast odlučila je razriješiti hipotekarni dug prema tom konzorciju od 46,5 milijuna kuna koji je nastao u vrijeme poslovanja TEF-a i godinama onemogućavao korištenje Grada najatraktivnijim zemljištem u Šibeniku. Šibenska strahovanja Cijelo vrijeme se, uz to, za 27 hektara površine procijenjene na više od stotinu milijuna kuna strahovalo da će ona, ne riješe li se imovinskopravni odnosi, pripasti u vlasništvo “naftaša”, a nakon ulaska Mola u vlasničku strukturu Ine i samih Mađara koji su već zauzeli poveći dio šibensko-kninskog obalnog područja. Što će to Šibenčani ponuditi konzorciju u zamjenu za cijelu jednu gradsku četvrt na koju u budućnosti mogu računati, gradonačelnica Neda Klarić nije precizirala jer se, kako je istaknula, u ovoj fazi pregovora razmatraju različite mogućnosti: – Prije desetak dana u Ministarstvu gospodarstva naglasili smo potrebu oslobađanja prostora TEF-a od hipotekarnog pokrića Ina-Mola. U ovom je trenutku prerano govoriti kojem će se modelu nagodbe prići, a koji bi bio interesantan konzorciju – kazala je Klarić. Nije, međutim, odbacila mogućnost dodjele Ina-Molu nekoliko atraktivnih lokacija za izgradnju benzinskih crpki. Pet benzinskih crpki O tome se, uostalom, razmišljalo još prije tri godine kada je direktor Ina-Mola Tomislav Dragičević sa suradnicima službeno posjetio predstavnike Grada i Šibensko-kninske županije. Tada se, podsjetimo, govorilo o gradnji pet benzinskih crpki uz dionicu autoceste koje bi “izbrisale” hipoteku nad TEF-ovim zemljištem. Šibenčani se, inače, i danas pitaju zašto se hrvatska Vlada, tada s premijerom Nikicom Valentićem na čelu, nije zauzela za provedbu vlastite odluke iz 1993. godine po kojoj je trebala sanirati dugove TEF-a ugašenog upravo voljom središnjeg tijela izvršne vlasti. Da je to urađeno, Šibenik bi iz Kanala sv. Ante danas možda sasvim drukčije izgledao. Marina JURKOVIĆ Izvor: www.SlobodnaDalamcija.hr

]]>