Turizam na uvozni ugljen

ŠIBENIK – Buduća termoelektrana uvrštena je u sve prostorne planove, od državne do lokalne razine, premda se taj dio srednjeg Jadrana u dugoročnim razvojnim planovima primarno opredijelio za turizam. Gradnja novih energetskih postrojenja trebala bi započeti iza 2010. godine

Rogoznička i primoštenska vlast tvrde da prostorni planovi nisu želje i vizije lokalnog stanovništva već državne administracije koja zastupa neke moćne lobije. Da nije tako termoelektrana na uvozni ugljen ne bi bila ucrtana u konačni prijedlog prostornog plana Šibensko-kninske županije. Rogozničko je Općinsko vijeće to u više navrata odbilo prihvatiti, ali je TE u planu ipak našla svoje mjesto. Nuklearno čudovište Kada je zloduh već izišao iz boce i ponovno krenule priče o gradnji termoelektrane panika je ponovno zavladala na rogozničkom području. Prije 25 godina jedno slično, ali taj put nuklearno čudovište, ondašnji planeri smjestili su na Turski bok u blizini rta Planke (ili rta Ploče) na samoj granici Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Državna Strategija energetskog razvitka RH donesena u travnju 2002. godine samo je potvrdila tu lokaciju, ali umjesto nuklearke odlučili su graditi termoelektranu na uvozni ugljen. Toj ideji državnih stratega još 1996. godine oštro se usprotivio ondašnji župan, Županijsko poglavarstvo i Skupština, te Općina Primošten u čijem je satavu tada bila Rogoznica kao i čitav niz kulturnih i civilnih udruga. Rogoznička oporba, ali i tadašnja vladajuća hadezova garnitura najavljivali su referendum koji nikada nije raspisan. Očito je da su preko tog problema županijska i lokalne vlasti Rogoznice, Primoštena, ali i susjedne općine Marina u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prošli olako držeći da do gradnje energetskog postrojenja na toj lokaciji nikada neće ni doći.

Najavljivan i referendum Smetnuli su s uma da se taj ekološki monstrum nalazi u svim prostornim planovima, od državne do lokalne razine i sama ta činjenica odvraća i odvraćat će mnoge ozbiljne investitore u turizam unatoč tome što se taj dio Srednjeg Jadrana u dugoročnim razvojnim planovima primarno opredjelio za turističko gospodarstvo. Mnogi drže da je ta lokacija izabrana zbog dubine mora i mogućnosti pristajanja velikih brodova kojim bi se dopremao ugljen. Gradnja novih energetskih postrojenja trebala bi započeti u drugoj dekadi ovog stoljeća. Promjenjiva strategija Županijska vlast i susjedne općine trebale su podržati odluku rogozničkog Općinskog vijeća koja se oštro usprotivila termo ili nuklearnoj elektrani, jer zadarsko područje je živi dokaz da je državna Strategija promjenjiva. Naime, oni su sa svog područja uz more uklonili takve energetske objekte. Ovako je stvar zaključena. Županijski plan je donesen, izmjene i dopune ne odnose se na lokaciju za energetska postrojenja, preostaje samo da rogoznička vlast uskladi svoju prostornu regulativu sa županijskom, pa uz rušenje bespravnih kuća dati amen i na termoelektranu na svom području. Vedrana STOČIĆ Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

]]>