U EU prvo ulazimo kroz energetiku

HRVATSKA – U Ateni će se 25. listopada potpisati ugovor o Energetskoj zajednici između EU-a i desetak zemalja jugoistočne Europe. Tim se ugovorom uspostavlja jedinstveno regionalno tržište, zasad električnom energijom i plinom, te omogućuje njegovo integriranje u postojeće tržište EU-a

Iako je tek na početku pregovora o pristupu Europskoj uniji, Hrvatska će uskoro ući u europsko energetsko tržište kao ravnopravan sudionik. To znači da ćemo u EU prvo ući kroz energetiku. Naime, 25. listopada bit će u Ateni potpisan ugovor o Energetskoj zajednici između EU-a i desetak zemalja jugoistočne Europe (Hrvatske, BiH, SCG-a, Makedonije, Bugarske, Rumunjske, Albanije, Privremene uprave UN-a na Kosovu i možda Turske). Tim se ugovorom uspostavlja jedinstveno regionalno tržište, zasad električnom energijom i plinom (razgovara se da obuhvati i naftu), te omogućuje njegovo integriranje u postojeće tržište EU-a. Zato je ulazak u Energetsku zajednicu bio uvjet za zemlje koje žele u Uniju. Ugovorom se ukidaju carine i količinska ograničenja te stvara pravni i institucionalni okvir koji omogućuje slobodan prijenos i trgovanje tim energentima. To će pridonijeti privlačenju ulagača, poboljšati sigurnost ulaganja, opskrbu što jeftinijom energijom i zaštitu okoliša, te potaknuti učinkovito korištenje energije i razvoj obnovljivih izvora energije, kaže Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva.

Naime, svim investitorima će na tom zajedničkom tržištu biti zajamčena europska prava i pravila poslovanja te eliminirani dosadašnji rizici da se nakon ulaganja, zbog promjene lokalnih propisa, nađu u neočekivanim velikim problemima. Prema njegovim riječima, Europska komisija je odlučila sektorski integrirati nove države u EU kako ne bi čekali dugo da svi zadovolje sve političke kriterije. Kao prva je izabrana energetika, jer je ionako već bila dosta integrirana, posebno kod električne energije. Energetika je izabrana kao prva i zato što EU želi olakšati dobavu energije iz zemalja jugoistočne Europe i transport preko njihova teritorija iz energetski bogatih azijskih regija. Sve uključene zemlje moraju jednu godinu nakon stupanja ugovora na snagu uskladiti svoje energetske propise s europskim direktivama. Ali to Hrvatskoj neće stvoriti dodatne probleme jer ćemo ionako morati zbog pregovora s EU-om naše propise ubrzano prilagoditi europskima. Osim toga, ugovor o Energetskoj zajednici predviđa neke rokove koji su blaži od predviđenih u našim zakonima. Na primjer, naši propisi predviđaju potpunu liberalizaciju tržišta strujom do sredine 2008., a ugovor o Energetskoj zajednici tek do 2015.

Tomšić ističe da ugovorom Hrvatskoj ne može ništa biti nametnuto jer će se sve bitno odluke o Energetskoj zajednici donositi konsenzusom Vijeća ministara u kojem će svaka država imati jednog, a EU dva predstavnika. Ugovor se sklapa na deset godina, a njegovo trajanje može se produljiti jednoglasnom odlukom Vijeća ministara. Svaka država može se uz prethodnu najavu i povući iz Energetske zajednice. Milijardu dolara za projekte u regiji Za ulaganja u elektro i plinske sustave u regiji već su zainteresirani brojni ulagači. Svjetska banka je primjerice već odobrila milijardu dolara zajma za energetske projekte u jugoistočnoj Europi. Najveća korist za Hrvatsku bit će ako se dio tog novca iskoristi za gradnju plinovoda od Turske prema srednjoj Europi koji bi prolazio kroz Hrvatsku ili pokraj nje. Novac bi se mogao dobiti i za gradnju 400-kilovoltne veze od Osijeka prema Mađarskoj, a možda će HEP od Svjetske banke moći dobiti zajam za planiranu gradnju novih elektrana. Željko Bukša Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>