Više od polovice poginulih na radu su građevinci

Gotovo 55 posto poginulih na radu žrtve su visokorizičnog posla u građevini. Samo prošle godine u toj je struci ozlijeđeno nešto manje od tri tisuće radnika, a dvadeset ih je poginulo. Međutim, tako poražavajući podaci nisu bili dovoljni da se učinilo nešto za poboljšavanje uvjeta rada ljudi koji su svakodnevno izloženi buci, vibracijama, prašini, suncu i kiši. »Nekad velike građevinske tvrtke podijelile su se u sestrinske tvrtke koje su preuzeli nekadašnji poslovođe. Zaštita na radu koja je nekad bila na zavidnoj razini srozala se da bi se pojeftinio rad, a sve nauštrb radnika«, objašnjava državni inspektor Đuro Pap. Klasični oblici uštede su skele koje imaju manje zaštitnih ograda od propisanog. Pap objašnjava da se kod manjih radova poslodavcu ne isplati postavljati cijelu skelu, nego tek osnovni dio, a time ugrožava zdravlje i živote ljudi. »Velike su uštede i stvaranje univerzalnog radnika. Dok su nekad postojali zidari, stolari i drugi profesionalci, danas se zapošljavaju radnici koji su spremni na nalog poslodavca zidati, žbukati i umetati stolariju. No svaštar nikad ne može biti profesionalac i izloženiji je ozljedama«, upozorava Pap.

Građevina je nezamisliva bez mnogo strojeva koji bi svako malo trebali prolaziti tehnički pregled. No, na većini gradilišta radnici rade na kranovima starim i od 20 godina. Prema propisima, tako stari kranovi trebali bi proći generalni remont, što znači da bi ih se trebalo rastaviti u najmanje dijelove i zamijeniti one dotrajale. No, to – doslovno – nitko ne radi, tvrdi Pap. Isto tako se i rijetko obavljaju tehnički pregledi ostalih strojeva koji se koriste do iznemoglosti, odnosno dok se potpuno ne pokvare. »Problem u Hrvatskoj je i to što osiguravajuća društva još nisu prodrla u sektor zaštite na radu, te se radnici ne mogu kvalitetno osigurati u slučaju ozljede. Radnici imaju pravo tek na osnovno zdravstveno osiguranje i preko odvjetnika može pokušati namaknuti nekakvu odštetu od tvrtke«, kaže Pap. A dio krivice snose i sami radnici koji se nerijetko svjesno ne pridržavaju propisa zaštite na radu. Oni stariji i iskusniji često preskaču faze zaštite, dok mlađi radnici nisu ni svjesni opasnosti. Tako rijetko koji radnik nosi zaštitnu kacigu, iako kranovi iznad njihovih glava prenose teške terete. Platnene tenisice često zamijene čizme sa zaštitnim čeličnim kapicama koje su sigurnije, a zaštitni opasač za rad na velikim visinama je gotovo nepoznanica… Katarina Hrnjkaš Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>