Vlada koči novo poskupljenje goriva

ZAGREB – Ina već mjesecima na traženje države naplaćuje manje trgovačke marže, zbog čega mjesečno gubi oko 2,5 milijuna dolara • Vlada ima spremne i nove mjere, ali ih neće aktivirati dok ne vidi što će biti s cijenama nafte na svjetskom tržištu

Iako cijene nafte na svjetskom tržištu i dalje rastu, zbog čega bi u ponedjeljak trebalo očekivati i poskupljenje goriva na Ininim crpkama, porasta cijena u ovome trenu neće biti, doznajemo neslužbeno iz izvora bliskih Vladi. Vlada ima spremne mjere kojima bi mogla utjecati na cijene goriva na crpkama, ali ih ovoga ponedjeljka neće aktivirati, već će pričekati još neko vrijeme da se vidi što će biti s cijenama sirove nafte na svjetskom tržištu. Mjere, kako se procjenjuje, neće imati nikakve koristi ako se cijena sirove nafte ne stabilizira. Država već sada utječe na smanjenje cijena goriva jer Ina internim dogovorom na traženje Ministarstva financija već nekoliko mjeseci smanjuje svoje trgovačke marže i tako gubi na profitu. Jasminko Umičević, bivši potpredsjednik Uprave Ine, sada direktor naftne konzultantske tvrtke Oil & Gas Consulting, kaže da Inina maksimalna marža po litri goriva iznosi 60 lipa, no već nekoliko mjeseci ove godine te marže su smanjene u odnosu na maksimalno dopuštene prema Pravilniku o utvrđivanju cijena naftnih derivata.

– Trenutačno je najveća razlika kod eurosupera 95 i iznosi 13 lipa po litri. Cijena eurodizela je jednaka maksimalno dopuštenoj cijeni prema Pravilniku, dok su cijene dizelskog goriva i loživog ulja ekstra lakog niže za četiri odnosno šest lipa po litri, kaže Umičević. Prema kalkulacijama o potrošnji na crpkama i u veleprodaji, smatra da su Inini prihodi zbog smanjenja marži mjesečno manji za dva do dva i pol milijuna dolara, a od početka godine za ukupno otprilike pet do šest milijuna dolara. Upitan za posljedice eventualnog daljnjeg smanjivanja trgovačkih marži, Umičević smatra drži da bi takva mjera štetila poslovanju, pogotovo nezavisnih uvoznika kao što su Petrol, Tifon i drugi, a Inu bi ugrozila u manjoj mjeri. – Smanjivanje marži vjerojatno bi dovelo do smanjenja ili prestanka uvoza o kojem hrvatsko tržište sve više ovisi, budući da se sve više traže goriva europske kvalitete koje Ina još nije u mogućnosti osigurati iz vlastite proizvodnje. Uvoz pokriva otprilike četvrtinu ukupnih potreba za gorivom, a ukidanje carina imalo bi isti učinak kao smanjivanje marži, stoga ni jedno ni drugo rješenje nije prihvatljivo, kaže Umičević. Ističe da bi »plivajuće« trošarine, kojima se kompenzira rast proizvođačkih cijena s ciljem zadržavanja prodajnih cijena na željenoj razini, bile najprimjerenije za Hrvatsku, ali njihova je primjena malo vjerojatna jer bi to previše štetilo punjenju proračuna.

Bivši direktor Ine naftaš Davor Štern misli da je cijela buka oko skupih goriva pretjerana, jer kad je nešto skupo onda se ljudi toga odriču, a to u Hrvatskoj nije tako. – Treba gledati kakva je javna potrošnja jer se po tome sve vidi. Iako je benzin skoro dvostruko skuplji nego prije nekoliko godina, primjećujem da se broj vozila na cestama nije smanjio, a u autima je najčešće jedan vozač, što znači da ljudi ne štede odnosno da tržištu ne smetaju cijene na crpkama, kaže Štern. Naglašava da ljudi trebaju shvatiti da je vrijeme jeftine energije definitivno prošlo. Eventualno smanjivanje marži, smatra on, dovelo bi do malverzacija i špekulacija, a odricanje od dijela trošarina moguće je, ali Štern ne vidi mehanizam da se to učinkovito kontrolira. Izravne subvencije u javnom prijevozu imale bi, mišljenja je on, puno bolji učinak, a financije bi bile transparentne. N. DOMAZET, J. MARIĆ Izvor: Glas Istre www.glasistre.hr