Vlada treba ojačati izvoz i gospodarsku diplomaciju, inače su mjere uzaludne!

Hrvatski drvni klaster danas je Vladi RH uputio drugi prijedlog mjera za ublažavanje krize uzrokovane pandemijom koronavirusa u području oporavka izvoza. Kriza je najprije pogodila upravo drvnu industriju s obzirom na to da udio izvoza u poslovanju prelazi preko 70% i da se trgovačke aktivnosti sektora odvijaju na globalnom tržištu. Klaster je još 6. veljače predložio prvi set mjera, a od kojih su neke obuhvaćene u Vladinim paketima pomoći gospodarstvu. Sada je pripremljen novi prijedlog izvoznih mjera usmjeren na pripremu postkriznih aktivnosti jer će učinci svih do sada donesenih mjera zapravo biti poništeni, ako se naše uspješne tvrtke ne uspiju vratiti na svjetsko tržište, čim to prilike dozvole.

Drvoprerađivački sektor u prosjeku izveze robu u vrijednosti od 1,2 mlrd. EUR i osigurava važne devizne priljeve za RH, s time da se u postojećim okvirima očekuje ovogodišnji pad izvoza od 25-35%. S obzirom na to da će zbog skromnog potencijala domaće potrošnje ove vrste proizvoda, ovaj sektor i dalje ostati imperativno fokusiran na izvoz, odnosno na zajedničko tržište EU-a, na tržište regije JIE te posebice na prekomorska tržišta, Hrvatski drvni klaster Vladi je predložio šest mjera kojima bi se osigurao uspješniji postkrizni oporavak:

1) Aktiviranje agencije (službe) za izvoz – Razina trenutnih tržišnih izazova i potpuni zastoj prometa roba zahtjeva hitni ustroj krizne izvozne službe sa snažnim kadrovskim i infrastrukturnim potencijalom koji uključuje dinamične, globalne i informatički usmjerene pojedince s iskustvom međunarodne trgovine, modernog komuniciranja i informiranja, te predstavnike tvrtki i akademske zajednice. Tako ustrojeni task force treba biti u neposrednoj (dnevnoj) komunikaciji s izvoznicima, sakupljati i analizirati tržišne informacije, predviđati prognoze konkurentnosti hrvatskih izvoznih proizvoda, izrađivati ad hoc izvozne strategije i pripremati komunikaciju prema ciljanim tržištima.

2) Ativiranje gospodarske diplomacije – Ovako opasna i razorna kriza uvodi nove paradigme u djelovanje diplomacije mnogih najrazvijenijih zemalja, stoga je potrebno uvesti nove diplomatske prioritete koji trebaju sadržavati intenzivnije praćenje gospodarskih kretanja te brzu obradu i distribuciju prikupljenih informacija. Ozbiljniji napori za stvaranje mreže inozemnih predstavništva hrvatskog gospodarstva (institucija, sektora ili tvrtki) nisu zasada urodili plodom, a postojeća predstavništva izvan diplomatskog sustava nisu postigla primjerenu razinu aktivnosti ili vidljivosti za hrvatsko gospodarstvo.

3) Potpore za uvođenje online prodaje – Online trgovina podrazumijeva prilagodbu web sučelja te nabavu opreme i softvera za plaćanje, a predlaže se uvođenje potpora s intenzitetom od 70% svih troškova informatičkih prilagodbi, s maksimalnom potporom od 50.000 KN, u cilju masovnijeg odaziva tvrtki.

4) Natječaji za sufinanciranje pripreme izvoza i obradu tržišta – Troškovi komuniciranja s potencijalnim kupcima i tržištima u okruženju smanjene pokretljivosti, poput korištenja pouzdanih web platformi, izrada elektroničkih promidžbenih materijala, troškovi putovanja, provizije za agente i posrednike te troškovi za sajmove na pojedinim oporavljenim tržištima (vrlo skoro kreću sajmovi u Aziji) trebaju biti sufinancirani od strane nadležnih ministarstava kroz vrlo jednostavne natječaje te kroz brze i učinkovite procedure plaćanja i pravdanja.

5) Aktiviranje EU mehanizama za nastup na trećim tržištima – S obzirom na razinu krize te činjenicu da Hrvatska trenutno predsjeda Vijećem, potrebno je žurno predložiti aktiviranje svih mehanizama za korištenje zajedničke poslovne infrastrukture ili za pokretanje odgovarajućih programa te za žurno raspisivanje tendera na koje bi izvoznici trebali hitno aplicirati za podršku nastupa na trećim tržištima.

6) Bolja informiranost i vidljivost svih institucija i sastavnica javne uprave – tvrtke smatraju kako bi naglasak trebao biti na kvaliteti informacija, a ne u njihovoj količini te u proaktivnom stavu institucija i javnih naručitelja, što predlaže i Europska komisija u svojim novim smjernicama o javnoj nabavi. Neprimjereno je da većina institucija prenosi medijske objave umjesto da producira sadržaje i izvještava korisnike o svojim aktivnostima. Pohvalno je postupanje Zavoda za zapošljavanje oko isplate potpora za očuvanje radnih mjesta ili Hrvatske banke za obnovu i razvitak koja je vrlo profesionalno komunicirala prema svim korisnicima kredita i ponudila jednostavne procedure za reprograme i moratorije na kredite.

Svjedoci smo kako učinkovita koordinacija institucija tijekom Predsjedanja te posebice krizno djelovanje Stožera civilne zaštite i nadležnih institucija potvrđuju kako se u kratkom roku mogu uvesti ”milenijski” informatički i organizacijski iskoraci te kako državna administracija može biti vrlo učinkovita i djelotvorna. Smatramo kako je za provedbu navedenih mjera potrebna odlučnost, bezrezervna politička i institucionalna podrška te rekonceptualizacija izvoza, kao i stvaranje učinkovitog multidisciplinarnog tima koji će biti dorastao mnogobrojnim izazovima djelovanja na svjetskom tržištu i koji će biti usmjeravan od strane glavnih izvoznih sektora i uspješnih tvrtki.

Međutim, za provedbu navedenog uglavnom nisu potrebna nova sredstva, nego se kvalitetnom preraspodjelom postojećih kadrovskih i financijskih resursa te korištenjem diplomatske infrastrukture može učiniti velik iskorak prema stvarnom oporavku hrvatskog gospodarstva na izvoznim tržištima.

Također se nadamo kako će i druga nadležna tijela i zainteresirane strane na gospodarskoj sceni podržati ili dopuniti ovaj prijedlog jer u ovim specifičnim prilikama nije presudno tko predlaže, već je ključno da se pravovremeno usvoje i pokrenu sve potrebne mjere.

Dopis upućen Vladi RH nalazi se u prilogu, a za više informacija stojimo na raspolaganju.

www.drvniklaster.hr