Vlasnici stanova u Zagrebu gube objekt ako ne obnove fasade

ZAGREB – Zakupci gradskih poslovnih prostora moraju u zalog dati nekretnine ako žele produžetak ugovora

Zagreb za obnovu derutnih kuća u centru koje su spomenici kulture uvodi mogućnost hipoteke nad objektom ako vlasnik nije sam spreman sufinancirati obnovu, odlučilo je jučer zgrebačko Poglavarstvo. Zagrebačka uprava planira potpuno obnoviti fasade i objekte na Gornjem gradu za što će uskoro biti raspisan natječaj za utrošak 21 milijun kuna prikupljenih iz spomeničke rente. Trenutačno obnovu čeka 217 kuća koji su spomenici kulture Nekretnina u zalog Zavisno od lokacije i vrijednosti objekta, grad sufinancira i do 95 posto troškova obnove, a vlasnici zgrade trebali bi pokriti ostatak. Ako nemaju novac, grad će sam financirati obnovu, a vlasnik će u zalog morati dati nekretninu dok u 10 godina ne isplati svoj dio. “Moramo obnoviti Gornji grad i u tome će samo manjim djelom sudjelovati vlasnici, ali ako ne mogu to podmiriti, ulazimo u vlasništvo objekta. Moramo uvesti reda”, poručio je gradonačelnik Milan Bandić. Obnovu čeka 217 kuća koje su spomenici kulture, a pročelnica za zaštitu spomenika kulture Doris Kažimir kaže da su i sami vlasnici predložili mogućnost hipoteke jer grad će obnovom drastično povećati vrijednost nekretnine. Hipoteka će se prenositi u slučaju prodaje ili darovanja na na ovog vlasnika, a ako se dugovanja ne podmira, grad ima pravo pokrenuti ovrhu. Jamstvima putem mjenica, hipoteke na nekretninu ili pokretninu grad se osigurava i u novim ugovorima za zakup poslovnih prostora u vlasništvu grada. Svi koji ovih dana produžuju ugovore moraju dati zalog u slučaju da uredno ne plaćaju zakup, zapuste prostor ili ne podmire režije. Zagreb inače ima oko 4500 poslovnih prostora koji su u zakupu, od udruga, stranaka pa do prodavaonica i obrtnika. Zaštićena najamnina Godišnje se od zakupa prikupi, međutim, “samo” stotinjak milijuna kuna jer udruge, obrtnici i stranke koji drže većinu poslovnih prostora plaćaju zaštićenu najamninu od dvije do pet kuna po četvornom metru. Naplata se tek nakon 2003. godine počela povećavati, da bi danas iznosila rekordnih 90 posto. “Zalogom ćemo smanjiti broj sudskih procesa koje vodimo zbog neplaćenih računa i podmirivati se kroz ovršni postupak, te omogućiti lakše pruzimanje prostora od neurednih platiša”, kaže pročelnica za imovinu i imovinsko pravne poslove Ninoslava Zeković. Izvor: www.poslovni.hr

]]>