Vodni doprinos 50 posto manji za obiteljske kuće i proizvodne pogone do 400 četvornih metara

ZAGREB – Nakon nešto više od mjesec dana primjene Uredbe o visini vodnog doprinosa koja je naišla na žestoko protivljene građana, interesnih udruženja i oporbe zbog iznimno visokih davanja pri gradnji, Vlada je jučer odlučila znatno korigirati iznose vodnih doprinosa, posebice za gradnju obiteljskih kuća i poslovnih prostora.

Iz Vlade poručuju da su na temelju znatne financijske dobiti od 16. veljače, kada je Uredba stupila na snagu, zaključili da je iznos naknade moguće smanjiti za 50 posto u slučaju gradnje proizvodnog pogona i obiteljske kuće veličine do 400 četvornih metara, a u svim ostalim slučajevima naknada će biti smanjena na 30 posto. Takav potez popraćen je objašnjenjem da se ne želi opterećivati gospodarstvo, no u Vladi ipak ne namjeravaju vratiti uplaćeni doprinos onima koji su do sada uplatili maksimalne iznose vodnog doprinisa. Iznos vodnog doprinosa varira po zonama i najviši je u Zagrebu i zaštićenom obalnom području. Prema korekcijama uredbe, ta bi obveza u budućnosti iznosila 3750 kuna. U slučaju poslovnih prostorija koje nisu proizvodni pogon naknada je bila čak sto kuna po prostornome metru, a po novom bi ona iznosila sedamdeset kuna po prostornome metru što je za poslovni prostor veličine sto četvornih metara i visine tri metara obveza od 21.000 kuna. Vlada je jučer konačno usvojila prijedlog zakona na kojima će se temeljiti reforma zdravstva, a koja po objašnjenju premijera Ive Sanadera ide u korak s EU, ali sadržava i Hrvatske specifičnosti te uvažava i materijalni položaj hrvatskih građana. Ta je karakreristika najizraženija u odluci da dopunsko osiguranje uz istu cijenu godišnje police od 50 kuna za umirovljenike i 80 kuna za ostale ostane u okviru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Iz dopunskog osiguranja tako će se i dalje pokrivati svi troškovi koji bi se inače doplaćivali osim lijekova s dopunske liste. “Dopunsko osiguranje ostavili smo u prijelaznoj fazi jer smo respektirali trenutak, kaže ministar zdravstva Neven Ljubičić. Kao jednu od bitnih novina zdravstvene reforme izdvaja dokidanje sukoba javnog i privatnog interesa liječnika. Ubuduće će im, naime, biti onemogućen dopunski rad u bolnicama nakon radnog vremena. Najveća promjena u radnoj medicini je ponovo uvođenje sistematskih i preventivnih pregleda. Izvor: www.Poslovni.hr

]]>