Vodu Zagreba zagađuje 837 tvrki i 195 šljunčara i deponija

ZAGREB – Elaboratom o zonama sanitarne zaštite, koji bi uskoro trebalo prihvatitti zagrebačko Poglavarstvo, gotovo cijeli Zagreb južno od Ilice trebao bi postati treća vodozaštitna zona što znači da će u njoj biti onemogućena gradnja kemijskih postrojenja, zabranit će se ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda i deponiranje otpada, te gradnja prometnica bez sustava odvodnje.

Izostavljen je samo dio južno od Save i istočno od smetlišta Jakuševec za koji će biti utvrđene posebne zone. Prema Pravilniku za utvrđivanje zona sanitarne zaštite, to znači da će svi postojeći objekti koji se kose s odredbom o zaštiti III. zone, morati sanirati, a ako to nije moguće – premjestiti ili zatvoriti. Elaborat je izradio Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF), a predstavlja prvu fazu u zaštiti podzemnih voda, izvoriša i vodocpilišta, te početak usklađenja hrvatskih normi u zaštiti podzemnih voda s europskim direktivama. Alarmantni podatci Iako su i dosad postojale zaštitne zone, zabrana odlaganja otpada, vađenja šljunka, ispuštanje otpadnih voda u podzemlje i korištenja pesticida u vodozaštitnom području, podaci koje je pri izradi elaborata prikupio RGN više su nego alarmantni što je vidljivo iz karte koja je sastavni dio materijala i koju prenosimo. Zagrebački vodonosnik s kojim se mogu mjeriti zalihe vode jedino u Lici i koji je od strateške važnosti za Hrvatsku, ugrožavaju, stoji u elaboratu, 837 industrijska proizvođača i obrtnika, na njemu se nalazi najmanje 169 divljih odlagališta smeća i 26 ilegalnih šljunčara. Sve to uz osam vodocrpilišta iz kojih se dnevno crpi 430 tisuća kubičnih metara vode za potrebe grada. “Elaboratom je tek definirano nulto stanje koje je alarmantno. Kakvoća zagrebačke vode za piće je dobra, ali nakon prerade i dezifenkcije. Podzemnim vodama je trend onečišćenja u konstantnom porastu pa i ostalim vodocrpilištima prijeti opasnost zatvaranja u budućnosti ako se ne počne aktivno provoditi zaštita. Treba podsjetiti da su zbog nebrige, razvoja grada i industrije sva vodocrpilišta oko središta grada zagađena i pozatvarana, a ostala su ona na rubnim djelovima. Iluzorno je da će se zagađenje smanjiti gradnjom pročistača otpadnih voda dok je kanalizacijska mreža propusna, postoje divlje šljunčare i smetlišta i nema analize koliko koja tvrka ispušta štetnih tvari u podzemne vode” , objašnjava docent Zoran Nakić s RGN-a koji je surađivao na izradi elaborata. Nakić ističe da se ne zna koje od industrijskih i obrtničkih postorjenja zagađuje podzemne vode i u kojoj mjeri pa su ih oni sve zaveli kao “potencijalne zagađivače”. Izvor: www.poslovni.hr

]]>