Za isti stan duplo veći kredit nego 2003.

HRVATSKA – Udvostručenje cijena stanova u posljednje tri godine znači i da se količina novca potrebna za kupnju stana (čitaj: kredita) također udvostručila, i to u slučaju da je ponuda stanova ostala ista

Brzi rast bankarskih kredita, unatoč svim kočnicama središnje banke, u prvoj polovici ove godine dosegnuo je razinu galopa sa stopom od 25 posto, pregazivši tako želju HNB-a da limit bude 12 posto. Glavni zamašnjak Za takav dvostruko veći skor stambeni su zajmovi jedan od glavnih razloga, o čemu dovoljno govori podatak Zagrebačke banke kako je u prvih šest mjeseci plasirala 1,9 milijardi kuna stambenih kredita, odnosno čak 127 posto više nego u istom razdoblju 2005. Nije puno lošija situacija ni u Privrednoj banci Zagreb, kao ni u drugim bankama srednje veličine. Tako se ispostavlja da su stambeni krediti glavni zamašnjak rasta bankarskih plasmana, pa tako i rastu vanjskoga duga. Uzrok tome jest velika potražnja za stanovima u Hrvatskoj te posljedični rast cijena stambenih nekretnina koje su se u zadnje tri godine udvostručile. To, posljedično, znači i da se količina novca koja je potrebna za kupnju, odnosno kreditiranje stanova (u slučaju da je ponuda stanova ostala ista, bez povećanja) – udvostručila. Ako mislite da je takva kreditna ekspanzija donijela veći rizik poslovanju domaćih banaka, grdno se varate – agencija Finch je povećala Zagrebačkoj banci dugoročni i kratkoročni rejting, doduše, velikim dijelom kao posljedicu povećanja nacionalnog rejtinga Hrvatske. Ipak, oba pokazatelja jasno govore kako unatoč stalnom rastu inoduga, ugledne konzultantske kuće tretiraju domaću financijsku scenu kao “Capital frendly” lokaciju. Glavni razlozi tome su proeruopski orijentirana Vlada i stabilan bankarski sektor, ali i činjenica da je kreditna zaduženost stanovništva iznosila 32,1 posto krajem 2004., a 35,9 posto na kraju 2005.

Teret otplate To je još daleko ispod zaduženosti stanovništva u ’eurolandu’ (57 posto), ali i upola više u odnosu na zaduženost građana novih članica EU-a (18 posto). No, ako pokazatelji tereta otplate duga stanovništva nisu zabrinjavajući, razina valutnog rizika jest. Možda je to i glavni razlog što je HNB izašao s analizom kredita s klauzulom u “švicarcima” koja upućuje na moguće šokove u slučaju većih tečajno-valutnih oscilacija. piše Frenki LAUŠIĆ ’Švicarizacija’ doseže 80 posto Možda je upravo saznanje da HNB sprema analizu mogućih loših posljedica vezivanja stambenih kredita za švicarski franak nagnalo Zagrebačku banku da u svom priopćenju, u kojem je izvijestila o 127-postotnom rastu stambenih kredita, ničim izazvana ustvrdi kako je samo 23 posto tih kredita vezano za “švicarce”. Podaci govore kako takav postotak vrijedi još samo za Splitsku banku, dok su ostale velike banke “frankizirale” svoje stambene kredite u 80-postotnom iznosu. Izvor: www.SlobodnaDalmacija.hr

]]>