Za katnicu uz more 30 tisuća kuna vodnog doprinosa

ZAGREB – Građani koji će graditi kuće, poduzetnici koji budu gradili stanove, tvornice ili poslovne prostore, ali i država kada se odluči graditi prometnice ili sportske dvorane od četvrtka će morati platiti vodni doprinos prije nego što u ruke dobiju građevinsku dozvolu.

Najskuplji doprinos plaćat će se u Zagrebu i zaštićenom obalnom području (zona A), odnosno na otocima i teritoriju udaljenom do kilometar od obalne crte, tako je odlučila Vlada u Uredbi o visini vodnog doprinosa koja na snagu stupa u četvrtak. Tako će građani koji u Zagrebu, Rijeci, Puli, Poreču, Rovinju, Umagu…, ali unutar kilometra od mora, odluče graditi kuću, plaćati 60 kuna doprinosa po prostornom (kubičnom) metru. To znači da će za kuću površine sto četvornih metara, čiji su stropovi visoki dva i pol metra, prije izdavanja građevinske dozvole njezin budući vlasnik morati platiti 15 tisuća kuna. Ako je odlučio sagraditi i kat, to bi ga moglo koštati 30 tisuća kuna. Za kuću ili stan izvan Zagreba, ili na području koje je više od kilometra udaljeno od obale (zona B), plaća se vodni doprinos od 40 kuna po prostornom metru. Doprinos za kuću od sto četvornih metra, odnosno 250 prostornih metara, košta 10 tisuća kuna, a ako se želi izgraditi i kat, ukupno 20 tisuća kuna. Oni koji na otocima grade stanove ili kuće za stalno stanovanje neće, iako spadaju u najskuplju zonu, plaćati doprinos od 60 kuna, nego tek 15 kuna po prostornom metru, kolika je visina doprinosa u svim područjima od posebne državne skrbi (zona C). Toliko će plaćati i građani Vukovara ili brdsko-planinskih područja, pa bi vodni doprinos za katnicu iznosio 7,5 tisuća kuna. Poduzetnik koji u zoni A odluči izgraditi zgradu od 20 stanova od, primjerice, 60 četvornih metara, sa stropovima visokim 2,5 metra, platit će prije dobivanja građevinske dozvole vodni doprinos od 180 tisuća kuna, što će na kraju, naravno, uračunati u cijenu stana. Ako se, pak, u zoni A gradi neki poslovni prostor od tisuću četvornih metara, sa stropovima visokim tri metra, poduzetnika će vodni doprinos koštati 300 tisuća kuna, jer on plaća sto kuna po prostornom metru. Na isti bi se prostor u zoni B zaračunao doprinos od 180 tisuća kuna, a u zoni C 90 tisuća kuna.

No, poduzetnici koji grade objekte za proizvodne pogone plaćat će znatno nižu cijenu, pa bi za isti prostor za gradnju tvornice doprinos u zoni A bio 125 tisuća kuna, u zoni B 75 tisuća kuna, a u zoni C 25 tisuća kuna. Doprinos za otvorene građevine u prosjeku je upola jeftiniji i plaća se po četvornom metru. Tako je nakon osam godina u Hrvatskoj ponovo uveden vodni doprinos, a očekuje se da će država tako prikupiti od 400 do 510 milijuna kuna godišnje, kako bi financirala gospodarenje vodama, za što se dosad iz proračuna izdvajalo oko sto milijuna kuna godišnje. Uz to, ukinuto je plaćanje vodne slivne naknade, koju sada zamjenjuju dvije naknade, pa će se ubuduće plaćati naknada za uređenje voda i naknada za melioracijsku odvodnju, a ona će se plaćati samo na poljoprivredno zemljište. Naknada za uređenje voda bit će jedinstvena u cijeloj Hrvatskoj i za stambeni prostor iznosit će 20 lipa po četvornom metru. To znači da je ona u Zagrebu za pet lipa skuplja nego što je bila slivna naknada, a u Rijeci devet kuna skuplja. Novu će naknadu, potvrđeno nam je u Hrvatskim vodama, građani u Rijeci plaćati od ožujka. Za poslovne prostore ona će iznositi 1,05 kuna po četvornom metru, što je za 68 lipa skuplje od slivne vodne naknade. U proizvodnji će se plaćati naknada za uređenje voda kao i u kućanstvima, odnosno 20 lipa. Istu cijenu plaćat će škole, muzeji, vjerski objekti, bolnice i domovi zdravlja, dok je ona za parkove, tržnice i kupališta upola niža. Za neizgrađeno građevinsko zemljište plaćat će se 50 lipa po četvornom metru. Jagoda MARIĆ Izvor: www.glasistre.hr

]]>