Za novo radno mjesto Rijeka bi davala 3.000, a Pula 3.600 kuna

ZAGREB – Najveći poticaji, od 20 tisuća kuna, ostvarivali bi se u županijama sa stopom nezaposlenih većom od 20 posto, a takvih je u Hrvatskoj deset. Među njih granično spada i Ličko-senjska županija

U poticanju otvaranja novih radnih mjesta uskoro bi financijski mogle sudjelovati i lokalne vlasti, odnosno gradovi. Naime, Ministarstvo gospodarstva izrađuje novi zakon o poticanju ulaganja koji, kako nam je potvrđeno iz nekoliko izvora, uključuje i određene financijske izdatke za gradske vlasti. One bi, otkrivaju naši izvori, zajedno s državom sufinancirale poticaje koje investitori ostvaruju za otvaranje novih radnih mjesta, a visina tih poticaja, ali i izdataka lokalnih vlasti ovisila bi o stupnju razvijenosti županije u kojoj se neki grad nalazi. Osnovni kriterij bio bi stopa nezaposlenosti u županijama. Značajna novost zakonskog prijedloga je i to što će na sve poticaje pravo imati i stare tvrtke, odnosno one koje već posluju, ali samo ako šire poslovanje i otvaraju nova radna mjesta.

Kategorije razvijenosti U prvu kategoriju najrazvijenijih ulazile bi županije sa stopom nezaposlenosti manjom od deset posto. Tu bi i poticaj koji investitori mogu dobiti bio najmanji i iznosio bi najviše 12 tisuća kuna po zaposlenom. Gradovi u tim županijama sudjelovali bi u najvećem postotku u financiranju poticaja i to s čak 30 posto. Tako bi za jedno radno mjesto izdvojili 3,6 tisuća kuna. U tu kategoriju, po podacima za rujan prošle godine, spadaju tek Grad Zagreb i Istarska županija u kojoj je stopa nezaposlenosti prošle jeseni bila 5,7 posto. Svojevrsni problem moglo bi biti to što ne postoji statistika za gradove, a među njima, makar se nalazili u istoj županiji, postoje velike razlike u broju nezaposlenih. U drugoj skupini nalazi se Primorsko-goranska županija te još osam županija sa stopom nezaposlenosti između deset i 20 posto. Tu bi investitori ostvarivali poticaj od 15 tisuća kuna po zaposlenom, a gradovi bi plaćali 20 posto tog poticaja, što je tri tisuće kuna. Tako bi primjerice Rijeka za sto novih radnih mjesta jednokratno uplatila ukupno 300 tisuća kuna poticaja, a naši sugovornici u Ministarstvu ističu da bi se takva »investicija« višestruko vratila, ako ništa drugo, onda zbog činjenice da je posao pronašlo sto Riječana.

Vukovarska županija rekorder Najveći poticaj od 20 tisuća kuna dobivali bi investitori koji se odluče ulagati u županije koje imaju stopu nezaposlenih veću od 20 posto, a takvih je prema podacima iz rujna u Hrvatskoj deset. Među njih spada i Ličko-senjska županija koja je na granici, a rekorder je svakako Vukovarsko-srijemska županija sa stopom od 31,2 posto. Gradovi iz tih županija sudjelovali bi u plaćanju poticaja s deset posto sredstava, odnosno dvije tisuće kuna po radnom mjestu, pa bi tako primjerice Vukovar i Gospić otvaranje sto novih radnih mjesta koštalo 200 tisuća kuna. Sve ostale poticaje koje je dosad ili ubuduće osiguravati Zakon o poticanju ulaganja snosila bi država, a na ovaj način, kažu naši sugovornici, žele se motivirati lokalne vlasti da se više uključe u privlačenje ulagača. Osim otvaranja novih radnih mjesta, dodatni motiv bi mogao biti i prijedlog koji se u Vladi priprema, ali se zasad samo stidljivo najavljuje, a to je preraspodjela poreza na dohodak koji bi se ubuduće uglavnom slijevao u blagajne lokalnih vlasti, pa bi tako povećano zapošljavanje značilo i veća sredstva. Na taj način lokalni bi proračuni godišnje u cijeloj Hrvatskoj bili bogatiji za 1,8 milijardi kuna. J. MARIĆ Izvor: www.GlasIstre.hr

]]>