Za samo 27 kilometara ceste 350 milijuna eura

ZAGREB – Sjeverna obilaznica, prometnica koja se spominje posljednjih tridesetak godina kao ključna i neophodna prometnica za grad Zagreb, pogotovo za njegov sjeverni dio, poprima svoje konačne obrise.

Naime, završena je prometna studija kojom su obuhvaćeni svi njeni elementi. Prema studiji, ali i prema riječima arhitekta Branka Kincla, ključnog čovjeka pri izradi studije, sjeverna obilaznica bit će duga 27 kilometara, sa 15 tunela i 13 mostova i vijadukata, a koštat će, ako se prijedlog usvoji, oko 350 milijuna eura. »U tu cijenu nije uključeno samo građenje prometnice već i veliki infrastrukturni zahvati koji opslužuju grad, poput električne mreže, vodovoda, kanalizacije«, rekao je za Vjesnik Kincl. Što se tiče samog financiranja cijelog projekta, Grad u planu ima velike projekte s uključenim javno-privatnim partnerstvom, a budući da je iznimno kreditno sposoban, ne bi se trebali pojaviti veći problemi. Da bi pojasnio potrebu gradnje sjeverne tangente, kako je naziva, Kincl napominje kako ona nije ideja izdvojena izvan konteksta grada, nego zapravo prometnica koja je dio gradske mreže. »Sjeverna tangenta nije autoput niti linearna veza od točke do točke. Ona jednostavno nadopunjuje gradsku mrežu koja je u sjevernom dijelu, odnosno u dijelu sjeverno od željezničke pruge, deficitarna«, tvrdi Kincl. Ta deficitarnost je veliki problem u samom razvoju grada, jer je Zagreb koncentrirao svu prometnu mrežu visoke kategorije između željezničke pruge i Save. Tu su tri najvažnije gradske prometnice – Slavonska/Ljubljanska, Vukovarska te Bologna/Branimirova. Kad se danas analizira ta mreža, vidi se da su te tri longitudinale djelomično izvedene, jedino Slavonska ima svoj kontinuitet od čvora do čvora, a ostale ugasnu na jednom dijelu i napravljene su u fragmentima.

»Karakteristika zagrebačke mreže je da je ona, u smislu hijerarhije, nepovezana, a trebala bi postojati barem dva sustava -sustav gradskih avenija i gradskih ulica«, smatra naš sugovornik. Ta dva sustava mogu se onda vrlo lako vezati – gradski autoput kao obilaznica i stambena ulica koja je zapravo pristupna ulica. Zagreb ima sustav koji je nerazvijen i u kojem se promet miješa pa je normalno da dolazi do strahovitih prometnih gužvi. Također valja napomenuti da sjeverni dio Zagreba (od željezničke pruge prema Sljemenu) nema niti jednu prometnicu više kategorije. To su sve gradske ulice ili niže kategorije, a u tom dijelu grada živi nešto manje od polovice Zagrepčana, preciznije 305.270 ljudi, te se odvija 50 posto prometa. »Kad se zbroji koliko Zagreb ima prometnih traka u svim ulicama do željezničke pruge u odnosu na broj traka sjeverno od željezničke pruge – rezultat je katastrofalan. Zagreb nema niti jednog ozbiljnijeg kretanja sjever- jug«, objašnjava Kincl. Pri izradi studije rađena je i računalna simulacija prometne mreže koja je pokazala da je sjeverna tangenta vrlo atraktivna. Naime, 2015. godine u svojem srednjem dijelu ta bi prometnica imala opterećenje između 38.000 i 47.000 vozila, a poslije 2030. blizu 60.000 vozila. »Sjeverna tangenta pripada i jednoj koncepciji otvaranja Zagreba prema regiji ili svojoj okolini, što joj je još jedna karakteristika«, pojašnjava Kincl. Istaknuo je da svaki grad ima svoju aglomeracijsku karakteristiku. Ne samo broj stanovnika i broj radnih mjesta, već je tu i pitanje njihovog rasporeda. Oni se mogu uspoređivati, ali se mora znati o kakvoj se tipologiji grada radi. Više o ovoj temi na www.VJESNIK.hr

]]>