Za zaštitu prirode iduće godine 75 milijuna kuna

HRVATSKA – Formiranjem nove vlade 2003. odlučeno je da Ministarstvo kulture, uz kulturnu, skrbi i o prirodnoj baštini. To je logična odluka jer se u mnogim nacionalnim parkovima i parkovima prirode nalaze brojni spomenički objekti kulturne baštine

Od 2003. zaštita okoliša i prirode razdvojena je na dva ministarstva. Nadležnost nad zaštitom prirode u Hrvatskoj ima Ministarstvo kulture. Zahvaljujući pretpristupnim pregovorima s Europskom unijom zaštita prirode, tj. biološke raznolikosti, prestaje biti na margini državne pažnje te se zakoni intenzivno usklađuju s europskima. O tome što se na zaštiti prirode radi razgovarali smo s ministrom kulture Božom Biškupićem, koji za 7dana prvi put govori o tom sektoru unutar ministarstva koje vodi. • Kako to da je Ministarstvo kulture nadležno za zaštitu prirode? – Formiranjem nove vlade 2003. donesena je odluka da Ministarstvo kulture, uz kulturnu, skrbi i o prirodnoj baštini. To je logična odluka jer se u mnogim nacionalnim parkovima i parkovima prirode nalaze brojni spomenički objekti kulturne baštine. • Zaštita prirode je, donošenjem Konvencije o biološkoj raznolikosti 1992., izišla iz okvira zaštićenih područja pa je cilj očuvati biološku raznolikost na cijelom prostoru države. Kako to provodite? – Donijeli smo novi Zakon o zaštiti prirode koji uređuje zaštitu prirode, operativan je i usklađen s propisima EU. Preustrojit ćemo Upravu za zaštitu prirode zbog obveza u uspostavi ekološke mreže, u skladu sa zahtjevima Unije. Izradit ćemo prostorno-plansku dokumentaciju te planove gospodarenja i postupanja s genetski modificiranim organizmima. Zaštita izvan zaštićenih područja provodit će se putem nacionalne ekološke mreže i mreže međunarodno zaštićenih ekoloških područja – Natura 2000.

Kao temeljni dokument zaštite prirode Zakon navodi Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske, a nju je Sabor prihvatio još 1999. Uspostavlja se baza podataka o cijeloj prirodi, a sustavno će se nadopunjavati novim podacima. Ministarstvo kulture dobro surađuje s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka u suzbijanju širenja invazivne alge iz roda Caulerpa taxifolia, a s MUP-om na uspostavi kontrole nad trgovinom kulturnim i prirodnim dobrima. • Spomenuli ste Strategiju biološke i krajobrazne raznolikosti s akcijskim planovima zaštite, koja je donesena prije šest godina. No nakon pet godina trebala je biti revidirana, a nije. Nisu provedeni ni Strategijom zacrtani akcijski planovi zaštite. Kad će?– Revizija Strategije moći će se napraviti nakon što Sabor prihvati izvještaj o stanju prirode koji će do kraja godine napraviti Državni zavod za zaštitu prirode. Izvještaj bi Sabor trebao prihvatiti u prvom kvartalu 2006. Zatim slijedi revizija Strategije koja će biti završena do kraja sljedeće godine. Dio akcijskih planova je proveden, donesen je novi Zakon o zaštiti prirode i niz zakona kojima su potvrđene međunarodne konvencije CITES, Bonska i Bernska konvencija. Usvojeni su planovi upravljanja vezani uz zaštitu vuka, risa i medvjeda. • Do ulaska u EU Hrvatska treba odrediti posebna područja zaštite zbog izrade europske ekološke mreže – Natura 2000. U suprotnom, za svaki dan nakon ulaska plaćat ćemo velike kazne do završetka izrade. Što se, dakle, poduzima? – Natura 2000 bit će gotova 2007. To je jedan od najvažnijih mehanizama provedbe sveeuropske strategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti. Za izradu Nature osigurano je 9,85 milijuna kuna, uglavnom iz programa PHARE, a iz državnog proračuna izdvojeno je 1,3 milijuna kuna. • Ističete da je novi Zakon o zaštiti prirode dosad najbolji jer je operativan i usklađen s Unijinim propisima. No, Vladin savjet za zaštitu okoliša ocijenio ga je lošim jer ne štiti prirodu onoliko djelotvorno, i na kritičnim mjestima, koliko je to nužno i jer ne uključuje Jadran.- Mislim da je ovdje nastao veliki nesporazum te da neki članovi Savjeta nisu dovoljno proučili problematiku pa su iznijeli svoje osobne stavove na sjednici.

Ovo je dosad najbolji Zakon o prirodi. Točno je da nije u cijelosti zaživio jer je donesen prije pet mjeseci. Prigovori vezani uz Jadran bit će regulirani u više propisa i zakona jer su u nadležnosti više ministarstava. Jedan od vrlo važnih uvjeta zaštite Jadrana jest uspostava obalne straže, što je u nadležnosti Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, kao i zaštita podmorja na čemu s tim ministarstvom vrlo usko surađujemo. Radi zaštite Jadrana Europskoj komisiji prijavili smo projekt uspostave morske ekološke mreže koja će obuhvatiti tri pilot-plana upravljanja Lastovom, Lošinjem i Visom. Vrijednost projekta je 2,5 milijuna eura. Partneri Ministarstvu kulture na izradi mreže, planirane za 2007., jesu Udruga Plavi svijet i Svjetski fond za prirodu (WWF). • Znanstvenici, stručnjaci i nevladine udruge ističu da bi Ministarstvo kulture trebalo mnogo više raditi na zaštiti prirode i njezinoj inventarizaciji, provedbi zakona, te na uvažavanju mišljenja struke i njihovu uključivanju u izradu propisa. – Na zakonskoj zaštiti učinili smo maksimum, o čemu svjedoči i činjenica da se pripremaju još samo dva provedbena propisa na kojima su, kao i na izradi Zakona, radili mnogi znanstvenici, stručnjaci i nevladine udruge. Ministarstvo ih uključuje u izradu projekata i uvažava njihovo mišljenje. Primjeri za to su projekti zaštite Drave i Mure, CARDS projekt te niz projekata koje je financiralo nizozemsko veleposlanstvo. Da Ministarstvo ulaže veliki napor u razvoj kapaciteta i sustava zaštite prirode, dobri su primjeri nacionalni parkovi Plitvička jezera i Krka koji su ove godine ostvarili veliku dobit. Plitvice su povećale dobit za 20 milijuna kuna. Te parkove očekuje odlična budućnost, i perspektiva su za nova zapošljavanja. Nisam za ograničavanje broja posjetitelja u zaštićenim područjima, već za jačanje čuvarske i edukativne službe te utvrđivanje dnevnog kapaciteta posjeta. Cilj nam je povezati kulturnu i prirodnu baštinu pa ćemo u idućoj godini u NP Krka u nekadašnjim vojnim objektima otvoriti muzeje arheološke baštine i prirode.

• Kako to da je, unatoč prosvjedu 13 doktora znanosti, smijenjen ravnatelj Parka prirode Vransko jezero Gojko Pintur? I Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje ima novog ravnatelja iako je bivši, Matija Franković, imao velike zasluge u zaštiti tog područja. Planirate li nove smjene ravnatelja?– Pintur je smijenjen jer su odnosi s lokalnom zajednicom bili narušeni do te mjere da je dovedena u pitanje i sama zaštita prirode, a tu ne mislim samo na podmetnute požare. Novi ravnatelj uspostavio je dobru suradnju sa stanovnicima i više nema problema. Franković je imao rezultate u radu, ali je novi ravnatelj u redovitom natječaju iznio kvalitetniji program rada u sljedeće četiri godine. Ne planiram nikakve smjene ravnatelja jer nacionalni parkovi i parkovi prirode dobro rade, u čemu im maksimalno trebamo pomoći. • Zašto ste zatražili promjenu granica Parka prirode Vransko jezero?– Zato da bi bespravno sagrađene kuće izašle iz granica ornitološkog rezervata koji je dio Parka prirode i bile legalizirane. Kuće će ostati unutar parka gdje je režim zaštite blaži. Oduzeta površina nadoknadit će se proširenjem ornitološkog rezervata, najvjerojatnije na područje Jasena. Ispravci granica rade se i u drugim zaštićenim područjima kako bi one bile što prirodnije i prihvatljivije za stanovništvo.

• Koliko je novca iz proračuna za iduću godinu namijenjeno zaštiti i očuvanju prirode? – Izdvojit će se nešto više od 74,9 milijuna kuna, što je bitno više od ovogodišnjih 51,6 milijuna. Najveći dio novca namijenjen je financiranju aktivnosti 18 javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, te Državnom zavodu za zaštitu prirode. Za aktivnosti i programe u zaštiti prirode ove je godine u proračunu bilo osigurano 19,1 milijun kuna, a u idućoj godini 32 milijuna. Za 2007. predviđa se 40 milijuna, a za 2008. godinu 45 milijuna kuna. Za razvoj sustava zaštite prirode u sljedećih pet godina potrebno je osigurati najmanje 200 milijuna kuna godišnje. Pritom dio novca treba pristići iz nekih fondova i donacija. • Ovlasti inspektora zaštite prirode, njih jedanaest, odnosi se na nadzor zaštićenih područja, životinja i biljaka. Teško da jedanaest ljudi može kontrolirati cijelu Hrvatsku, pogotovo bez automobila. – Odredio sam da konzervatorski odjeli Ministarstva inspekciji zaštite prirode na terenu osiguraju uvjete za rad, pa tako i automobile. Inspektor zaštite prirode za istočnu Slavoniju ima službeni automobil. Iduće godine povećat ćemo vozni park službama zaštite, i svake godine bit će sve bolje. No za uspješan nadzor nužna je suradnja s inspektorima Državnog inspektorata, šumarskim, vodopravnim i veterinarskim inspektorima, zatim carinicima, graničnom policijom i graničnom veterinarskom inspekcijom. Projekt za Dravu i Muru

• Već nekoliko godina otok Lastovo s okolnim otocima i morem te ušće Neretve planiraju se zaštititi kao parkovi prirode. U kojoj je to fazi?– U tijeku je javni uvid u Prijedlog za proglašenje Lastovskog otočja parkom prirode, koji je otvoren do 16. prosinca. Javno izlaganje Prijedloga bit će 10. prosinca u Lastovu. Prve su reakcije pozitivne, stanovništvo se slaže sa zaštitom koja im dopušta tradicionalni način ribolova i poljoprivrede, ali neće biti zahvata koji bi ugrozili prirodne ljepote otočja. Siguran sam da će stanovnici u zaštiti Lastova prepoznati još jednu veliku razvojnu šansu za turizam. Bude li Prijedlog prihvaćen, osnivanje parka planira se sljedeće godine za što je osiguran novac. Ušće Neretve s Hutovim blatom jedinstveno je močvarno stanište u svijetu koje štiti Ramsarska konvencija. No, problem je tu kompleksniji jer je vezan i uz suradnju s Bosnom i Hercegovinom. S naše smo strane osigurali novac za izradu stručne podloge za proglašenje zaštite, ali i u ovom slučaju odlučujuća će biti riječ domicilnog stanovništva. Prvo ćemo nastojati educirati ljude o dobrim stranama zaštite, ne samo za prirodu, već i za njih. • Udruge, ali i vlade Mađarske i Austrije, traže zaštitu Drave i Mure u Hrvatskoj. Što ste poduzeli? – Ministarstvo je nedavno od Državnog zavoda za zaštitu prirode zatražilo izradu stručnog obrazloženja za preventivnu zaštitu Drave i Mure. Nakon izrade, Ministarstvo će donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti na rok koji ne može biti dulji od tri godine. U tom će razdoblju Državni zavod u cijelosti valorizirati to područje u suradnji sa svim zainteresiranim korisnicima i susjednim zemljama zbog proglašenja zaštite u kategoriji regionalnog parka Drava-Mura. Ta je procedura nužna prije nego što se to područje proglasi Unescovim rezervatom biosfere. Gordana Petrovčić Izvor: Vjesnik www.vjesnk.hr

]]>