Zaduženost kreditima u Hrvatskoj znatno ispod prosjeka EMU

ZAGREB – Ukupna kreditna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj nastavlja rasti te je krajem 2005. dostigla razinu od 35,9 posto BDP-a, no to je još daleko ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj monetaroj uniji (EMU), ali i upola veća zaduženost u odnosu na građane novih članica Europske unije.

Istodobno, pokazatelji tereta otplate duga stanovništva nisu zabirinjavajući, no s obzirom na strukturu kredita, hrvatski su građani izloženi visokoj razini valutnog rizika. Procijenjena kreditna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj u odnosu na BDP povećala se s 32,1 posto krajem 2004. na 35,9 posto na kraju prošle godine. Pritom se oko 96 posto duga građana odnosi na kredite poslovnih banaka, podaci su iz trećeg broja publikacije Hrvatske narodne banke Makrobonitetna analiza. Iako rast vrijednosti pokazatelja zaduženosti stanovništva upozoravana oprez, ta je zaduženost još znatno ispod zaduženosti stanovništva u Europskoj monetarnoj uniji koja je na kraju trećeg tromjesečja 2005. iznosila 57 posto BDP-a, napominju stručnjaci hrvatske središnje banke. Istodobno, usporedbe pokazuju i visoku zaduženost hrvatskog stanovništva u odnosu na građane novih članica EU. Tako krajem 2005. udio potraživanja banaka od stanovništva u tim zemljama nije prelazio 18 posto BDP-a. Uz snažan rast ponude poslovnih banaka sve povoljnijih kredita prosječna zaduženost po zaposlenom u Hrvatskoj posljednjih godina kontinuirano raste, s oko 23.000 kuna krajem 2001., na oko 49.000 na kraju 2004. te na oko 58.000 kuna na kraju prošle godine. Po posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti banaka stanovništvu krajem lipnja 2006. iznosili su 86,4 milijarde kuna, što je za 16,6 milijardi kuna više nego u istom razdoblju prethodne godine. To bi značilo da je prosječna zaduženost bankarskim kreditima po zaposlenom dostigla oko 60.000 kuna. Pokazatelji tereta otplate duga stanovništva ne zabrinjavaju, ocjena je iz Makrobonitetne analize. Procijenjeni teret otplate glavnice s kamatama u bruto raspoloživom dohotku za 2005. trebao bi iznositi 6,8 posto, prema 6 posto u godini prije i 3,6 posto u 2000. No to je otprilike upola manje nego u zemljama EMU gdje još od 2000. prelazi 10 posto. (H) Izvor: www.Poslovni.hr

]]>