Zagađenje poraslo na 15 milijardi tona ugljičnog dioksida

UN-ovi stručnjaci upozoravaju da bi se, nastavi li se ovom dinamikom zagađivati okoliš, svijet mogao suočiti s katastrofom nesagledivih razmjera

Ako je vjerovati najnovijim UN-ovim podacima, emisija stakleničkih plinova ne samo da se ne smanjuje nego se povećava. Podaci koje su 33 vlade predale tajništvu za klimu Ujedinjenih naroda u Bonnu pokazuju da je emisija ugljičnog dioksida, odgovorna za globalno zagrijavanje, tijekom 2005. narasla na 15,1 milijardu tona. Rekorder je Amerika, industrijska velesila koja nije ni potpisala čuveni Protokol iz Kyota. Godine 1990. u atmosferu je ispušteno milijardu tona manje. Nekoliko država, uključujući Rusiju gdje je emisija pala otkako je propao Sovjetski Savez, još nisu predale podatke pa nije moguć potpuni pregled emisija industrijskih zemalja. No i postojeći podaci su katastrofalni i pokazuju da će mnogim zemljama biti teško ostvariti ciljeve koje postavlja UN-ov Protokol iz Kyota koji traži da se emisija smanji za 5,2 posto ispod razine iz 1990. godine. Sjedinjene Države najveći su svjetski izvor stakleničkih plinova, samo u 2004. godini njihova je emisija porasla za 1,7 posto u odnosu na prethodnu godinu te s ukupno 7,07 milijardi tona zasjenila dotadašnji rekord od 6,98 milijarda tona u 2000. godini. Nastavi li se tim tempom povećavati ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu svijet bi se uskoro mogao suočiti s katastrofom nesagledivih razmjera.

Klimatske promjene su sve drastičnije. Valovi vrućine, primjerice, koji danima ne jenjavaju, odnose ljudske živote te izazivaju suše i nanose goleme štete gospodarstvu mnogih europskih zemalja, poput Italije, Španjolske i Francuske. Prema najnovijim podacima francuskog meteorološkog instituta, protekli srpanj bio je najtopliji u posljednjih pedeset godina u Francuskoj. No, najvreliji mjesec u proteklih pedeset godina ipak je kolovoz 2003. godine, kad je u Francuskoj od posljedica vrućine smrtno stradalo gotovo 15 tisuća osoba. Drugi dijelovi Europe bilježe probleme u opskrbi vodom, primjerice Poljska i Češka, u Njemačkoj je nekoliko dana vladalo pravo nevrijeme koje je izazvalo i veliku materijalnu štetu, a u Engleskoj je pak nastao kolaps u opskrbi električnom energijom. Zbog posljedica suše i vrućina talijanskoj poljoprivredi do sada je prouzročena šteta veća od 500 milijuna eura. Trenutno riječnim koritom protječe manje od jedne šestine uobičajene količine vode. Stanje u velikim sjevernotalijanskim jezerima Garda, Como i Iseo samo još pogoršava vodotoke sjevernih rijeka: iz jezera se u rijeke ulijeva manje od 70 posto za ovo doba godine uobičajene količine vode, a meteorolozi upozoravaju da se i ta količina smanjuje. Zbog velikih suša i pustinje su ugroženije nego prije, a mogle bi biti vrijedan izvor solarne energije i ljekovitog bilja, upozorava UN-ovo izvješće. Naime, iako se tako čini, pustinje nisu tek suha zemlja već dinamičan biološki »organizam« i, s gospodarskog i kulturnog stajališta, potencijalan izvor bogatstva, objasnio je nedavno izvršni direktor UN-ova programa za zaštitu okoliša Shafqat Kakakhel. Najmanje četvrtina kopna – odnosno 33,7 milijuna četvornih kilometara – smatra se pustinjskim područjem, a u pustinjama živi 500 milijuna ljudi, stoji u izvješću UN-ova programa za zaštitu okoliša. No, jedinstveni pustinjski pejzaž, flora i fauna mogli bi nestati ne učini li se drastičan preokret u smanjenju zagađivanja Zemlje. Najviše uznemiruje pretjerana eksploatacije podzemnih voda. Temperatura u pustinjskim područjima porasla je između 0,5 i dva stupnja Celzija u razdoblju između 1976. i 2000. godine, dok je u ostalim dijelovima planeta zabilježen prosječan porast temperature od 0,45 stupnjeva. Temperature u pustinjama mogle bi između 2071. i 2100. godine porasti između pet i sedam stupnjeva, upozoravaju UN-ovi stručnjaci.

Isušivanje rijeka, potrošnja vode za navodnjavanje i demografski rast još će više naglasiti nestašicu vode. Saudijska Arabija, Sirija, Pakistan, zapadna Kina, Čad, Irak i Niger bit će posebno pogođeni, ističe se u izvješću. Izgradnja cesta, zagađenost, turizam i lov ugrožavaju faunu pa pustinjske vrste sve brže nestaju. Pustinjama škodi i korištenje za vojne vježbe, zatvore ili izbjegličke logore. Mogle bi biti pretvorene u neškodljive elektrane 21. stoljeća u kojima bi se iskorištavala snaga sunca i vjetra, smatraju stručnjaci. Primjerice, pustinja veličine Sahare mogla bi dati dovoljno solarne energije za potrebe cijelog svijeta, tvrde stručnjaci. Divlje životinje i biljke novi su izvor u farmaceutskim istraživanjima, industriji i poljoprivredi, ističe se u izvješću. Nipa, biljka koju beru narodi u sjeverozapadnom Meksiku i koja daje zrna veličine pšeničnih, mogla bi biti vrijedan izvor hrane, dok bilje otkriveno u pustinji Negev u Izraelu može pomoći u borbi protiv raka i malarije. Ljekovita svojstva imaju i biljke pronađene u pustinjama u Maroku, Arizoni i Argentini. Farmaceutski potencijal pustinjskog bilja još nije dovoljno istražen. Zanimljiva je i tvrdnja nekih stručnjaka, klimatologa, da su zapravo znanstvenici koji se bave promatranjem i istraživanjem klimatskih promjena do sada uvelike podcjenjivali efekt staklenika, što se pokazalo golemom pogreškom koja je dosad donijela mnogo štete. Prema nalazima dvaju timova, zasnovanim na novim analizama uzoraka leda s Antarktike, temperatura na Zemlji do kraja ovog stoljeća mogla bi se povećati za šest stupnjeva Celzija, a u najgorem slučaju za čak 7,7 stupnjeva. Dosadašnje prognoze o zagrijavanju našeg planeta predviđale su prosječni porast temperature za 4,8 stupnjeva Celzija. Sve brže zagrijavanje za sobom nosi brojne probleme – podizanje razine mora, smanjenje kopnenih površina, a time i smanjenje bioraznolikosti, ali prije svega smanjenje životinjskih i biljnih staništa, velike poplave i potope, što znači i topljenje ledenih kapa i površina na polovima čije je posljedice teško i zamisliti.

Oceani sve kiseliji Utvrđeno je da globalno zatopljavanje izaziva alarmantno povećanje kiselosti svjetskih oceana, što bi moglo ozbiljno ugroziti morske ekološke sustave. Prema tvrdnjama znanstvenika, pH oceana snizio se sa 8,2 na 8,1 od 1800. godine do danas, a očekuje se da će se pad nastaviti do 7,9 do 2050. godine. Porast kiselosti oceana oslabit će i na kraju i uništiti živopisne koraljne grebene koji ovise o kalciju u morskoj vodi kako bi izgradili svoje oklope i kosture. Znanstvenici kažu da je povećanje korištenja fosilnih goriva dovelo do porasta koncentracije ugljičnog dioksida vezanog u Zemljinoj atmosferi. To izaziva takozvani efekt staklenika, odnosno temperatura na površini Zemlje raste. Globalno zatopljavanje okrivljuje se i za druge velike promjene u okolišu, poput otapanja polarnog leda i jačih tropskih oluja. Lidia Černi Izvor: www.Vjesnik.hr

]]>