Zaštita skladišta od požara

U Hrvatskoj je 2004. godine svaki dan buknulo 17 požara, a svakih je deset dana jedna osoba uslijed požara izgubila život. Godinu ranije situacija je bila još teža – dnevno je buknulo prosječno 29 požara, a svakih osam dana je netko izgubio život. Materijalna šteta uzrokovana požarima je iznosila gotovo 1,9 milijardi kuna, a tim iznosom obuhvaćene su samo izravne materijalne štete dok su neizravne štete obično puno veće.

Najveći broj požara s relativno manjom prosječnom materijalnom štetom dogodio se u stambenim objektima. Po brojnosti požara slijede skladišta, poljoprivredni objekti i proizvodni pogoni. Najugroženiji su hoteli, a slijedeća skupina visokog rizika su skladišno prodajni prostori koje, po ugroženosti od požara i milijunskim iznosima izravnih šteta, slijede različiti proizvodni pogoni i industrijska postrojenja.Rana detekcija – manja opasnost Vrijeme detekcije požara i intervencije na alarm požara izravno je povezano sa štetama koje će zbog požara nastati. Požar može satima tinjati i ne prouzročiti veću materijalnu štetu. No, kada se razbukta, može prouzročiti ogromne izravne i neizravne materijalne štete i ono najgore – smrt i ozljede ljudi. (slika ….. faze razvoja požara) Pri tome je iznimno važan i način na koji je požar otkriven i dojavljen na mjesto stalnog dežurstva (ljudskim osjetom i radnjom ili tehničkim uređajem za automatsko otkrivanje i dojavu požara). Sustav za dojavu požara Sustavi za dojavu požara su elektronički sustavi koji samostalno, bez intervencije čovjeka, otkrivaju i dojavljuju požar u objektima. Važno je znati da samo pravilno projektiran i instaliran sustav za dojavu požara, osim smanjenja žrtava značajno smanjuje i materijalne štete uzrokovane požarom, a ujedno doprinosi uklanjanju ili drastičnom smanjenju potencijalnih problema za korisnike sustava za dojavu požara.

Analogno adresabilni sustavi – napredno rješenje za povećane rizike Kriteriji kojima se treba voditi pri postavljanju sustava za dojavu požara su ugroženost prostora, konfiguracija prostora (broj i raspored prostorija), mogući izvori lažnih alarma (vlaga, prašina, dim, velika temperatura) te vrijednosti koje se u prostoru nalaze. Statistike pokazuju da su skladišta izložena povećanom riziku od nastanka požara zbog čega je važno osigurati ranu i pouzdanu detekciju te sustav za dojavu požara prilagoditi konkretnoj aplikaciji. Zato se preporučuje upotreba analogno adresabilnih sustava za dojavu požara u skladištima. Oni imaju mnogo prednosti pred klasičnim sustavima – adresa daje podatak o točnoj lokaciji detektora u alarmu, podešavanje osjetljivosti nudi prilagodbu detektora prostoru u kojem se nalazi, kompenzacija onečišćenja omogućava signalizaciju kada je potrebno očistiti detektor, a ujedno smanjuje broj lažnih alarma, nadzor detektora u petlji omogućava da se i u slučaju prekida ili kratkog spoja zadržava funkcionalnost sustava. Kako bi se prilagodio aplikacijama svih veličina Notifier nudi više centrala, AM1000 sa jednom, AM2000 sa dvije, AM4000 sa četiri petlje, te za velike sustave AM6000 koja može biti sa 4 do 16 petlji. Na svaku petlju je moguće je spojiti 99 detektora i 99 modula te broj elemenata određuje koju centralu treba odabrati za pojedinu aplikaciju. S tim je centralama moguće izvesti i najkompliciranije objekte i komplekse jer se mogu i umrežavati u Notifier NET sustav koji omogućava da se s jednog ili više upravljačkih mjesta nadzire kompleks objekata.

Koriste se analogno adresabilni detektori Notifier serije 700, ali se putem ulaznih modula mogu spojiti i bilo koji drugi tipovi dvožičnih vatrodojavnih detektora. S obzirom na to da velike aplikacije često zahtijevaju i plinodetekciju (garaže, kotlovnice) spomenute centrale nude mogućnost spajanja i detektora plina pomoću modula IIG1 i IIG4 koji dodjeljuju i adresu svakom detektoru plina. Izdvojeno upravljanje centralama moguće je LCD6000 tipkovnicama, a nova AM4000 centrala podržava i LCD6000G grafičku tipkovnicu s „touch screenom”. Zakoni obvezuju a osiguravatelji nagrađuju popustima i do 50% Propisi koji reguliraju zaštitu od požara su među najbrojnijima i zadiru u cijeli niz djelatnosti – od građevinarstva i osiguranja do ugostiteljstva i energetike. Njima se obvezuje na zaštitu od posljedica požara upravo zato što su te posljedice velika, a često i nenadoknadive. Skladišta su i od zakonodavca prepoznata kao mjesto povećanog rizika od nastanka požara. Ugradnjom sustava za dojavu požara štitimo živote i zdravlje ljudi te imovinu. Ali ujedno i štedimo na policama osiguranja imovine. Tako se trenutačno u Hrvatskoj može dobiti 16posto popusta na premiju osiguranja imovine koja je štićena sustavom za dojavu požara. Ako imovinu štitimo i sustavom za gašenje požara popust na premiju osiguranja imovine može biti i do 50 posto. No treba znati da u slučaju požara osiguravatelj isplaćuje samo izravnu materijalnu štetu, a neizravnu štetu ne može se nadoknaditi. (DV) Izvor: Specijalno izdanje časopisa GO 21 ZAŠTITA www.wizards.hr

]]>