Zašto ne i konzorcij sa šibenskim TLM-om

ŠIBENIK – Generalni direktor Aluminija Mijo Brajković ističe da će tvrtka imati veliku ulogu pri izboru novoga vlasnika

Mostarski Aluminij, koji je pretrpio ratnu štetu od 130 milijuna dolara, danas je najveći izvoznik u Bosni i Hercegovini. Lani je, s izvozom vrijednim 200 milijuna dolara, proglašen najboljom izvoznom tvrtkom u istočnoj Europi. Prije rata proizvodnja je iznosila 92.000 tona aluminijskih legura i drugih proizvoda, a danas premašuje 120.000 tona. To je naš uspjeh, govori Mijo Brajković, generalni direktor Aluminija, tvornice u čiju se modernizaciju ulaže 20 milijuna dolara godišnje. U tvornici je zaposleno 890 radnika, a izravno i neizravno od nje živi više od 30.000 ljudi. U administraciji radi samo četrdesetak osoba, plaće se isplaćuju redovito, a prosječna iznosi 1600 konvertibilnih maraka. Kad je riječ o vlasničkoj strukturi Aluminija, prema Brajkovićevim riječima, nakon dugih pregovora između tvrtke i države, dogovoreno je da 44 posto udjela pripadne državi, isto toliko Aluminiju i njegovim radnicima, a 12 posto šibenskom TLM-u koji je mostarskoj tvrtki u najtežim trenucima pomogao sa devet milijuna. »Mi smo te novce znali dobro iskoristiti i danas Hrvatska, odnosno TLM za te novce dobiva puno više od uloženog«, ističe Brajković.

Što se tiče privatizacije, država se obvezala jamčiti isporuku struje, a tvrtka će imati veliku ulogu pri izboru novog vlasnika. »Nećemo dopustiti da se tvrtka proda nekome tko će je sutra rasprodati, a radnike ostaviti na ulici. Novi vlasnik morat će jamčiti nova ulaganja, zadržavanje svih radnika… Uglavnom, sve ćemo kontrolirati«, kaže Brajković, dodavši da bi najviše volio da novi vlasnik bude netko od sadašnjih partnera s kojima godinama uspješno surađuju. Rado bi ušli i u konzorcij sa šibenskim TLM-om koji bi do tada trebao udvostručiti svoju preradu. Brajković naglašava da u TLM-u ima dosta sposobnih ljudi te da je spreman pomoći koliko se to od njega bude tražilo. »Udruživanje u konzorcij danas je normalna pojava, pa zašto se ne bi udružili Šibenik i Mostar, a tako bi sve ostalo u našim rukama«, kaže Brajković, ističući da je to ipak politička odluka. Uz obnovljeni vodotoranj, laboratorij, modernu elektrolizu, filtracijski centar, tvornicu anoda, ljevaoničko postrojenje, valjaonicu, te informatički centar, Aluminij ima i tvorničke vinograde sa 45.000 loza od kojih se dobije 40.000 litara žilavke. Tu je i uređeni vinski podrum, u blizini je rekreacijski centar, zatim farma s oko 300 ovaca i ribnjak u kojem se uzgoji oko deset tona ribe te voćnjak. Brajković ističe da se time postiže humanizacija posla. »Rad u pogonima nije nimalo lak i u određenim godinama radnici više ne mogu raditi teške poslove. Tada ih selimo na lakše zadatke u povrtnjaku, ribnjaku, voćnjaku, vinogradu…«, zaključuje Brajković. Jadranka Klisović Izvor: Vjesnik www.vjesnik.hr

]]>