Županija i ekološke udruge protiv terminala za plin

HRVATSKA – Premijer Ivo Sanader organizirat će javnu raspravu o tome gdje će se graditi terminal, s ciljem da Hrvatska osigura dobavu plina s više strana

U Hrvatskoj je ponovno aktualizirana gradnja LNG terminala za prihvat ukapljenog, odnosno tekućeg prirodnog plina na otoku Krku. Tomu je pridonio i nedavni rusko-ukrajinski spor oko plina, jer Vlada želi da Hrvatska osigura plin preko više dobavnih pravaca kako ne bi bila ovisna o političkim borbama. Tako je Mirko Zelić iz Ine ovoga tjedna predstavio u Vladi projekt »Postojeći i potencijalni pravci uvoza prirodnog plina u Republiku Hrvatsku«, u kojem je među budućim potencijalnim uvoznim pravcima istaknut i prihvatni LNG terminal na Krku. Ina, inače, na projektu LNG terminala na Krku radi već godinama. Projekt je već jednom propao. Za gradnju terminala zainteresirani su i predstavnici Katara, treće zemlje u svijetu po zalihama plina. »Aktivnosti na tom projektu su u tijeku«, ističu u Ini. Partneri uključeni u projekt su njemački E.ON-Ruhrgas, francuski Total, češki RWE-Transgas, austrijski OMV, slovenski Geoplin i Ina koja u projektu participira s deset posto.

Maksimalni kapacitet terminala je 14 milijardi prostornih metara plina godišnje. U Ini planiraju da do 2011. terminal, u kojeg bi trebalo uložiti oko milijardu dolara, bude u funkciji. »Iznenadila me vijest da se na projektu gradnje LNG terminala na Krku intenzivno radi, jer o tome ne znamo ništa«, rekao nam je Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, dodajući da županija ne podržava gradnju LNG terminala na Krku s obzirom da su njeni potrošači opskrbljeni plinom, a terminal bi predstavljao još jedan ekološki rizik. »Krk je naš otok s najvećim turističkim posjetom. Županija je već opterećena Ininom rafinerijom u Urinju i termoelektranom u Urinju, koje su najveći zagađivači zraka u Županiji i to s 80 posto, te Dinom petrokemijom«, objašnjava Komadina, dodajući da je taj projekt bio aktualan prije desetak godina kada nije bilo govora o dovodu plina iz sjevernog Jadrana. Sada je gradnja te infrastrukture u završnoj fazi, a napravljene su i nove plinske mreže, pa za Županiju ta priča više nije aktualna. »Hrvatska za sada ima dva dobavna pravca plina, iz Slavonije, a uskoro i iz Pule, pa bi logično bilo da jedan bude kroz Dalmaciju, jer se planira njena plinofikacija. Terminalom na Krku opskrbljivala bi se prvenstveno Europa jer kapaciteti višestruko nadmašuju hrvatske potrebe«, kaže Komadina.

Maksimalni kapacitet terminala je 14 milijardi prostornih metara plina godišnje. U Ini planiraju da do 2011. terminal, u kojeg bi trebalo uložiti oko milijardu dolara, bude u funkciji. »Iznenadila me vijest da se na projektu gradnje LNG terminala na Krku intenzivno radi, jer o tome ne znamo ništa«, rekao nam je Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, dodajući da županija ne podržava gradnju LNG terminala na Krku s obzirom da su njeni potrošači opskrbljeni plinom, a terminal bi predstavljao još jedan ekološki rizik. »Krk je naš otok s najvećim turističkim posjetom. Županija je već opterećena Ininom rafinerijom u Urinju i termoelektranom u Urinju, koje su najveći zagađivači zraka u Županiji i to s 80 posto, te Dinom petrokemijom«, objašnjava Komadina, dodajući da je taj projekt bio aktualan prije desetak godina kada nije bilo govora o dovodu plina iz sjevernog Jadrana. Sada je gradnja te infrastrukture u završnoj fazi, a napravljene su i nove plinske mreže, pa za Županiju ta priča više nije aktualna. »Hrvatska za sada ima dva dobavna pravca plina, iz Slavonije, a uskoro i iz Pule, pa bi logično bilo da jedan bude kroz Dalmaciju, jer se planira njena plinofikacija. Terminalom na Krku opskrbljivala bi se prvenstveno Europa jer kapaciteti višestruko nadmašuju hrvatske potrebe«, kaže Komadina.

Sa samog ekološkog stajališta u Eko Kvarneru nemaju prigovora budući da je riječ o najmodernijim brodovima s kvalitetnim posadama, a, što je jako važno, nema balastnih voda. I u Eko Kvarneru ističu da bi pogodnija lokacija za LNG terminal bila u Dalmaciji koja se planira plinoficirati, a time bi i Bosna i Hercegovina došla u ovisnost o plinu iz Hrvatske. »Katar lobira za terminal u Krku zbog lakše i kraće, a time jeftinije, opskrbe zapadne Europe«, kaže Piršić. U Eko Kvarneru ističu da iz pouzdanih izvora imaju podatke da bi se na terminal na Krku brodovima dovozio ukapljeni plin, a s Krka bi se u njima za Katar odvozila pitka voda koju bi Ina vukla iz podzemnih izvora oko Udbine. Iz Ine su nam rekli da »se to nije razmatralo u ovoj fazi razgovora«. Premijer Ivo Sanader rekao je da je pitanje gradnje LNG terminala na otoku Krku aktualizirano, ali da nije donesena nikakva odluka. »O tome gdje će se graditi terminal, a u cilju da Hrvatska s više strana osigura dobavu plina, organizirat ću javnu raspravu«, rekao je Sanader. Gordana Petrovčić Izvor: www.vjesnik.hr

]]>