Opasnosti koje prijete od zavarivanja i brušenja kod staklenih površina

Pokušamo li ove sitne komadiće ukloniti sa staklenih površina mogu se pojaviti sitni defekti i oštećenja na površinskoj strukturi stakla. Stoga je iznimno važno prije ovakvih radova na adekvatan način zaštiti staklene površine u neposrednoj blizini.

Nepoželjna sredstva za čišćenje

Kad je riječ o staklenim površinama u nepoželjna sredstva za čišćenje možemo ubrojiti alkalne lužine (baze), kiseline (poglavito ne fluorovodičnu kiselinu) kao što se i općenito ne preporučaju sredstva za čišćenje koja sadrže fluoride. Ova sredstva mogu oštetiti i zaštitni sloj stakla kao i njegovu samu strukturu.

Staklene površine sa zaštitnim slojem

Staklene površine sa zaštitnim slojem u pravilu čistimo onim sredstvima za čišćenje koja se nalaze na popisu \’\’normalnih\’\’ prljavština. Doduše svako čišćenje staklenih površina pomoću abrazivnih sredstava za čišćenje može dovesti do pojave oštećenja zaštitnog sloja. Stoga se kod čišćenja ovakvih površina ne preporuča upotreba oštrih sredstava ili sredstava koja bi mogla prouzročiti ogrebotine na površini stakla i na taj je način oštetiti.

Čišćenje i održavanje zrcala

Zrcala je potrebno čistiti suhom krpom i isključivo čistom vodom! Ni u kojem slučaju ne treba upotrebljavati sredstva kao što su kemikalije ili sredstva za čišćenje prozora jer ako upotrijebimo ova sredstava ne možemo se pozivati ni na kakvo jamstvo na proizvod, a površina zrcala na ovaj način mogla bi biti trajno oštećenja.

Tvrdokorne prljavštine (masti, kozmetička sredstva…) moguće je uspješno uklanjati koristeći se kožnom krpom, toplom vodom i laganim brisanjem i ribanjem površine.

Brišemo li površinu zrcala vlažnom krpom potrebno je obratiti pozornost na to da sa strana zrcala ne ostanu kapljice ili mrlje vode. Kod zrcala kod kojih je više staklenih dijelova nalijepljeno jedan na drugom odnosno višeslojnih zrcala ne bismo trebali upotrebljavati vlažnu krpu kako vlaga ne bi dospjela između ovih površina.

U sljedećem dijelu teksta navodimo vrste prljavština staklenih površina kao i preporučene metode uklanjanja i čišćenja ovih prljavština:

Svakodnevna prljavština

Ovakve je prljavštine moguće uklanjati običnom i čistom vodom koristeći se pri tome mekanom spužvom ili krpom, kožnom krpom i slično, a po potrebi možemo koristiti i sredstva za čišćenje koja na površinu nanosimo prskanjem.

Prije čišćenja moramo se uvjeriti da je voda zaista čista i da ne sadrži pijesak ili kakva druga slična strana tijela. Isto ovo pravilo vrijedi (da ne sadrži pijesak ili kakva tvrda strana tijela) i za spužvu odnosno krpu koju koristimo za čišćenje.

Nečistoće koje ne možemo ukloniti na ovaj način sa staklenih površina sa zaštitnim slojem, možemo čistiti koristeći finu industrijsku čeličnu vunu ili kućna sredstva za čišćenje (npr. stahlix, sidolin) i to na način da se usredotočimo samo na dijelove s prljavštinom a ne i na preostalu čistu površinu.

Tvrdokorne prljavštine kao što su na primjer mrlje od boje ili katrana ili možda ostaci ljepila moguće je uspješno uklanjati odgovarajućim otopinama, kao što su alkohol, aceton i slično. Nakon upotrebe ovih sredstava površinu je potrebno isprati čistom vodom. Pri tome moramo pripaziti da ne dođe ni do kakvog oštećenja.

Masti i ostaci materijali za fugiranje moguće je uklanjati uobičajenim sredstvima za čišćenje koja nisu agresivna (alkohol, izopropanol). Nakon upotrebe ovih sredstava površinu je potrebno isprati s dovoljnom količinom vode.

Oštri predmeti, žileti za brijanje i sprave za struganje ne bi se trebali koristiti za skidanje prljavštine i mrlja sa staklenih površina jer ovakvi predmetni vrlo lako mogu proizvesti ogrebotine ili brazde na staklenoj površini!

Oštećenja kiselinama/izlučevinama

Ovakva oštećenja mogu proizvesti kemikalije (na primjer zemne alkalije, dušične kiseline) koje se nalaze u sastavu građevinskih materijala (svježi beton, žbuka, vapnenac itd.) i različitih sredstava za čišćenje i na ovaj način staklo se može \’\’oslijepiti\’\’. Cementi talog i druge izlučevine građevinskih materijala potrebno je stoga kao što smo rekli odmah ukloniti. Cementna prašina i drugi abrazivni ostatci ne smiju se suhi uklanjati!

Oštećenja staklenih površina prouzročena kemikalijama u najboljem je slučaju moguće sanirati specijalnim sredstvima za čišćenje kao što je ocatna kiselina, plavljena kreda i sredstvo ceroxid. Oštećenja prisutna na staklenim površinama duže vremena u pravilu nije više moguće sanirati.

Ogrebotine

Ogrebotine se mogu pojaviti na staklenim površinama kao posljedica nestručnog rukovanja abrazivnim sredstvima i ovakva oštećenja u pravilu nisu više reverzibilna odnosno ne mogu se više sanirati.

Oštećenja koja uzrokuje voda

I dulji kontakt s vodom može na staklenim površinama prouzročiti oštećenja, poglavito ako je površina stakla pored vode istovremeno bila dugotrajno u kontaktu s prljavštinom. Stoga moramo naglasiti da je redovito čišćenje stakla osnovni preduvjet da ono ostane neoštećeno i da trajno bude funkcionalno.